Comfort food nije samo obrok – to je osjećaj. To je topla juha koja miriše na djetinjstvo, kriška pite koja podsjeća na bakinu kuhinju, ili tanjur pohane piletine s krumpirićima koji priziva bezbrižne nedjelje. Hrana koja nas umiruje i grije iznutra, koja pruža sigurnost i utjehu, a pritom budi nostalgiju.
„Izraz comfort food odnosi se na hranu koja nam pruža emocionalnu utjehu, često zato što nas veže za lijepe uspomene iz djetinjstva ili nas podsjeća na dom, sigurnost i toplinu“, pojašnjava nutricionistica Matea Škarupka iz Poliklinike Bagatin. U našem podneblju, dodaje, to su najčešće jela poput pohane piletine i krumpirića, domaćih kolača, tjestenine, pita ili pizze – jednostavni klasici koji nose emocionalnu težinu. Hrana koja nas podsjeća na dom, na obitelj, na specifične trenutke – poput blagdana ili djetinjstva na selu – budi u nama osjećaj pripadnosti i sigurnosti. „To su jela koja nas vraćaju u vrijeme kada je sve bilo jednostavnije i poznatije, i upravo zato djeluju toliko utješno“, zaključuje Matea.
Zašto nas pod stresom posebno privlače masna, slatka i slana jela?
Kada smo emocionalno iscrpljeni ili pod stresom, naše tijelo ne traži salatu – traži brzu utjehu.
„Stres aktivira hormon kortizol koji pojačava apetit i žudnju za visokoenergetskom hranom poput šećera i masti“, objašnjava Matea. Tijelo tada instinktivno poseže za hranom koja brzo podiže razinu glukoze i energije, ali i aktivira tzv. „nagradni sustav“ u mozgu.

Kombinacija slatkog, masnog i slanog nije slučajna – ona je biološki gotovo nepobjediva. „Šećer brzo povećava razinu dopamina i serotonina, što trenutno popravlja raspoloženje. Masnoće daju osjećaj sitosti i ugode, a istovremeno stimuliraju centre za nagradu u mozgu. Sol dodatno potiče oslobađanje endorfina – hormona zadovoljstva – i pojačava žeđ, što još više potiče unos hrane“, dodaje Matea.
Drugim riječima, comfort food pod stresom postaje svojevrsni emocionalni analgetik – smiruje nas, makar i privremeno. No to je i zamka: jer kad smo u visokoj emocionalnoj napetosti, nismo racionalni. „Tada ne jedemo zato što smo gladni, nego zato što tražimo najbrži mogući mehanizam olakšanja – a upravo ta hrana najbrže mijenja kemiju mozga i potiskuje neugodne emocije“, naglašava nutricionistica.
Naše tijelo u tim trenucima ne razlikuje stvarnu prijetnju od emocionalnog stresa – ono aktivira drevne sustave preživljavanja. A ti sustavi znaju da su mast, šećer i sol – sigurna energija, brza nagrada, i (barem privremeno) emocionalni spas.
Kako zadovoljiti iste potrebe – ali zdravije?
Žudnje koje nas vode prema comfort hrani nisu problem same po sebi. Problem je jedino kada ih svakodnevno zadovoljavamo namirnicama koje nam dugoročno ne čine dobro. No dobra je vijest da se iste potrebe mogu ispuniti – na zdraviji, ali i dalje ukusan način.
Ova tablica prikazuje kako određenu potrebu zadovoljiti na zdrav način.
| Potreba | Zdrava zamjena | Primjeri |
| Šećer | Složeni ugljikohidrati, prirodni šećeri | zobena kaša s voćem, pečena jabuka s cimetom, tamna čokolada |
| Masti | Zdrave masti (avokado, orašasti plodovi, maslinovo ulje, losos) | integralni tost s avokadom, domaći humus, orasi u jogurtu |
| Toplina i tekstura | Topla variva, kremaste juhe | juha od bundeve, povrtni curry, rižoto s povrćem |
| Nostalgija | Zdrave verzije omiljenih jela | musaka s tikvicama, sarma bez mesa, pečene pite sa pirovim tijestom |
| Umami | Gljive, temeljac od povrća, fermentirana hrana | rižoto s gljivama, miso juha, soja sos |
No osim samih sastojaka, važan je i način na koji jedemo. „Jedan od najboljih savjeta koji mogu dati jest prakticirati principe mindful eatinga – jesti polako, bez distrakcija, stvarno osjetiti hranu i žvakati je pažljivo“, ističe Matea. Taj pristup ne samo da pojačava zadovoljstvo, već nas čini svjesnijima vlastitih potreba i sitosti.
I još nešto – užitak započinje već u pripremi. „Proces kuhanja sam po sebi ima emocionalnu vrijednost. Kada nešto pripremimo s pažnjom i trudom, veća je vjerojatnost da ćemo u tome i dublje uživati“, dodaje Matea.
Dakle, comfort food ne nestaje – on se transformira. I dalje nas grije, smiruje i raduje – samo nas ne iscrpljuje iznutra.
Koje nutritivne komponente comfort hrane možemo zadržati, a koje bi bilo poželjno zamijeniti?
Comfort hrana često nosi reputaciju „nezdrave“, no istina je – mnogi njezini sastojci mogu imati itekako korisnu nutritivnu vrijednost. Umjesto da ih potpuno izbacimo, važno je prepoznati koje komponente vrijedi zadržati, a koje pametno zamijeniti kako bismo sačuvali i užitak i zdravlje.
„Cilj nije izbaciti sve što volimo, nego pronaći ravnotežu – zadržati ono što doprinosi okusu, zadovoljstvu i sitosti, a zamijeniti ono što nepotrebno opterećuje organizam“, ističe nutricionistica Matea Škarupka.
| Komponenta | Zašto je korisna | Primjeri |
| Složeni ugljikohidrati | Dugotrajan izvor energije, stabilizira šećer u krvi | zob, integralna tjestenina, batat, smeđa riža |
| Umami okusi | Daju dubinu i zadovoljstvo bez potrebe za puno masnoće | gljive, temeljac od povrća, soja sos, miso |
| Toplina i tekstura | Smiruju živčani sustav, stvaraju osjećaj sigurnosti | guste juhe, pečena jela, variva |
| Začini i bilje | Pojačavaju okus bez dodatnih kalorija | češnjak, ružmarin, dimljena paprika, curry |
| Zdrave masti (u umjerenim količinama) | Podržavaju hormone i sitost | maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi, sjemenke |

| Komponenta | Zašto ograničiti | Zdrave zamjene |
| Jednostavni šećeri | Uzrokuju nagle skokove glukoze i brzo padanje energije | med, datulje, javorov sirup, banana |
| Rafinirani ugljikohidrati (bijelo brašno, bijela riža) | Brzo se razgrađuju, bez vlakana | integralne žitarice, kvinoja, proso |
| Zasićene i trans masti (margarin, maslac u velikim količinama, pržena hrana) | Opterećuju krvne žile, povećavaju upale | maslinovo ulje, orašasti plodovi, maslaci od orašida |
| Višak soli | Podiže krvni tlak, zadržava vodu | začinsko bilje, limunov sok, začini umjesto soli |
| Gotove industrijske umake | Sadrže šećer, sol i aditive | domaći umaci od rajčice, umaci na bazi grčkog jogurta |
Postoje li trikovi u pripremi hrane koji zadržavaju dojam “utješne hrane”, a ne opterećuju tijelo?
„Da – itekako postoje kulinarski trikovi koji mogu sačuvati ono što volimo kod comfort fooda – toplinu, teksturu, okus – a istovremeno smanjiti kalorijsko, masno i nutritivno opterećenje“, ističe nutricionistica Matea Škarupka.
Riječ je o jednostavnim tehnikama koje ne traže velika odricanja, već samo malo kreativnosti i svjesnosti pri kuhanju. Evo nekoliko učinkovitih načina kako pripremiti jela koja su i dalje utješna, ali znatno lakša za naš organizam:
- Pečenje umjesto prženja – koristit pećnicu ili fritezu na vrući zrak.
- Dodavanje fermentiranih namirnica – kiseli kupus, kimchi, jogurt, kefir, kiseli krastavci, kao bazu za umake koristite jogurt, a kao element svježine dodajte limunov sok ili jabučni ocat.
- Kremoznost bez vrhnja ili maslaca – koristite kuhani krumpir, batat, cvjetaču, avokado, grčki jogurt, tofu ili vrhnje na bazi zobi.
- Hrskavost bez prženja – dodajte hrskave elemente poput sjemenki, tostiranih zobenih pahuljica, orašastih plodova, prepečenog kukuruza, pogotovo u salate.
- Umjesto zaprške dodajte pasirano povrće, kukuruzni škrob i vodu, zobene pahuljice.
- Koristite začine kako bi smanjili unos soli.
A kako sve to izgleda na tanjuru? Ana zna.
Food blogerica Ana Antunović pripremila je upravo to – zdravu verziju klasika koji mnogima budi uspomene: pohanci i pire. No u ovoj verziji, jelo je jednako utješno, a daleko lakše za probaviti.
Zdravi pohanci s pireom i tzatziki umakom

Pire krumpir, ali s twistom: kuhan s manje vode, uz dodatak žlice maslinovog ulja, bez maslaca – prozračan, lagan i ukusan.
Pohani pileći fileti, ali bez prženja: panirani u zobenim pahuljicama sa začinima, pečeni u Airfryeru do hrskavosti – savršeno zlatni, bez imalo masnoće viška.
Uz sve to, domaći tzatziki umak od grčkog jogurta i svježeg krastavca s malo limunovog soka i češnjaka, te zelena salata s pinjolima i kap aceta balsamica.
Rezultat? Jelo koje izgleda kao nedjeljni ručak kod bake, ali ga tijelo prima s lakoćom.
Utjeha na tanjuru – ali s mjerom
„Bitno je zadržati ono što hranu čini utješnom i ukusnom – toplinu, teksturu, aromu i prirodne masnoće – a zamijeniti ono što dugoročno šteti, poput rafiniranih šećera, praznih kalorija i prerađenih masti“, ističe nutricionistica. Time ne gubimo emocionalnu vrijednost comfort hrane – naprotiv, činimo je hranom koja nas podržava, umjesto da nas iscrpljuje.
No jednako je važno ne biti prestrog prema sebi. „Umjerenost je ključ i zdravlja i održivosti. Ponekad ništa ne može zamijeniti baš ono ‘to nešto’ što nam u tom trenutku treba. I to je u redu – bolje je pojesti taj jedan obrok s guštom, nego razmišljati o njemu cijeli tjedan“, zaključuje Matea.
Drugim riječima: zdrav odnos prema hrani ne znači odricanje, već svjesne izbore.







