Mnogim mladim ljudima zvonjava mobitela donosi tjeskobu, a ona raste s brojem stalnih obavijesti zbog kojih misle da moraju biti ‘priključeni’ i komunicirati s drugima. Za druge, stres proizlazi iz straha od javljanja na telefonske pozive.
Mnogi jednostavno mrze mobitele i izbjegavaju ih u širokom luku. Taj se pojam naziva ‘telefonska anksioznost’ a može se podijeliti u dvije kategorije: tehno stres i telefonsku fobiju. Stručnjaci objašnjavaju što pokreće te osjećaje tjeskobe i kako ih se ljudi najbolje mogu riješiti.
Što je tehno stres i što bi ga moglo ublažiti?
“Tehno stres je stres koji dolazi od uređaja koji neprestano zahtijevaju vašu pozornost (pametni telefoni, prijenosna računala, tableti) koji s jedne strane olakšavaju život na neki način i poželjno ih je imati u blizini – ali također mogu biti i izvor buke i stresa“, objašnjava Thijs Launspach, nizozemski psiholog i autor knjige Crazy Busy: Keeping Sane in a Stressful World’ za Yahoo Life.
Sve je više korisnika mobitela koji se žale na stalno slanje poruka pa im je teško ispustiti mobitel iz ruku čak i kada su na poslu ili nastavi. Uz neprestane poruke i skrolanje – to sve postaje vrlo stresno.
Stoga sve više isključuju zvuk za obavijesti što također ublažava društveni pritisak koji osjećaju da je stalno dostupni – a tada mogu biti i selektivniji u vezi s porukama na koje odluče odgovoriti. To je, kažu psiholozi izvrsna strategija za ublažavanje tehno stresa.
Zdravo je ponekad potpuno isključiti te signale i podražaje koje nam mobitel daju, kažu stručnjaci. Jer upravo ti uređaji i usluge u osnovi stvaraju iluziju da biste trebali biti dostupni cijelo vrijeme, a definitivno ne biste trebali!
Budite selektivni u izboru aplikacija i obavijesti
Osim isključivanja obavijesti, svoj mobitel možete staviti i u zrakoplovni način rada ili ga potpuno isključiti. Launspach također savjetuje ljudima da budu selektivni u pogledu aplikacija i obavijesti koje odluče zadržati na mobitelu te da utišaju grupne razgovore ili druge tekstualne razgovore koji nisu jako važni.
Iako Launspach vjeruje da je tehno stres problem za “svaku kulturu koja intenzivno koristi pametne telefone”, također smatra da je dobar znak da Generacija Z i milenijalci koriste značajke kao što je ‘do not disturb’ DND i da se moraju isključiti iz struje. “Milenijalci i generacija Z pretjerano koriste ove uređaje, pa je vrlo logično da bi imali bolje strategije suočavanja”, dodaje.
Što je s fobijom od telefona?
Međutim, ove strategije suočavanja ne pomažu kada ljudi pate od ‘telefobije’, odnosno imaju strah od telefonskog razgovora. Mnogi ispitanici priznaju da se osjećaju tjeskobno dok razgovaraju na telefon, osim kada pričaju s obitelji. Ali teško im pada razgovor sa strancima – boje se hoće li reći nešto glupo, neugodno im je jer ne znaju ‘tko kada priča’ ili ako slučajno prekinu razgovor…
Mary Jane Copps, poznata kao ‘The Phone Lady’, provela je posljednjih 18 godina savjetujući se s tvrtkama širom svijeta kako bi pomogla zaposlenicima da učinkovitije komuniciraju. Tijekom posljednjih osam do deset godina, primijetila je značajan porast broja ljudi koji pate od tjeskobe zbog razgovora na telefon.
“Jedan od povoda ove tjeskoba jest i to što mlađe generacije nisu upoznate s telefonskim razgovorima u mladosti. Dobili su svoje mobitele, ali oni su im poput računala, i ne samo to, ljudi oko njih ne razgovaraju telefonom jer je kućni telefon nestao… pa kad dođu na posao i moraju razgovarati na telefon, to im je zastrašujuće“, objašnjava Copps.
Vježbom do pobjede nad tjeskobom
Kako bi se izborili s ovom tjeskobom, Copps potiče klijente da vježbaju. “Ono što često kažem ljudima koje podučavam je da uzmu nekoliko dana, možda čak i vikend, i nazovu sve s kojima žele komunicirati”, savjetuje. Najbolji način je započeti s ljudima s kojima se već osjećate ugodno kako ih vaš strah ne bi iznenadio ili im bio neugodan, a zatim to možete proširiti na, primjerice, naručivanje pizze telefonom.
Izloženost i praksa pomogli su i novinarki Sadhbh O’Sullivan, koja je prije četiri godine pisala o svojim osobnim borbama s telefonskom tjeskobom. Više ne osjeća tjeskobu dok razgovara mobitelom, što djelomično pripisuje tome da često mora zvati druge zbog posla.
Pročitaj i ovo:
- Jelena Makovičić: “Imamo strah od nepoznatog jer ne učimo kako se pripremati za javne nastupe”
- Neobične fobije i što one znače – pronalazite li se u nekoj?
- Tjeskoba ili napadaj panike: Kako razlikovati ova dva stanja?
