Od sati i sati gledanja televizije do pretvaranja da više ne osjećamo stres, postoje uobičajena ‘umirujuća’ ponašanja koja činimo kako bismo se opustili, ali koja mogu uzrokovati više štete nego koristi.
“Radim stvari koje pogoršavaju moj stres. I znam da ih radim, ali to je prirodno za ljude”, kaže Niro Feliciano, psihoterapeut i pisac, za HuffPost. Dakle, čak i terapeuti mogu upasti u ove zamke stresa. Ali ako radimo na tome kako se nositi sa stresom čak i samo 50 % vremena, to nam može drastično pomoći. Ovo su savjeti psihoterapeuta o situacijama koje bismo ipak trebali izbjegavati
1/ ‘Binging’ (poremećaj kompulzivnog prejedanja) ispred TV-a ili u kupnji
“Jedina stvar koju se najviše trudim ne učiniti kad sam pod stresom je da zaglavim u obrascima uzimanja bilo čega – Netflixa, paketa od 10 sati masaže, junk fooda itd.,” objašnjava Sadaf Siddiqi, psihoterapeut i dodaje da svi mi ‘trebamo povremene trenutke bijega i prepuštanja, ali to nije isto što i stvaranje mehanizama za suočavanje s njima.’
Ovakva ponašanja često su oblik izbjegavanja emocija, što može dovesti do još većeg stresa. Istraživanja pokazuju da potiskivanje teških misli na dulje vrijeme može dovesti do lošeg mentalnog zdravlja, ali i fizičkog zdravlja. Zato jake emocije treba osjetiti, obraditi i njima upravljati.
Umjesto da se, primjerice, prežderavate, usredotočite se na tehnike koje vas odmah oslobađaju od stresa, kao što je odlazak u šetnju, plesanje ili razgovor s prijateljem. Druga mogućnost su vježbe disanja, poput udisanja kroz nos, zadržavanja, izdisanja kroz nos i ponavljanja dok ne osjetite napredak. Čak i brzo tuširanje može pomoći; topla voda opušta mišiće i smanjuje napetost, a hladna može poboljšati cirkulaciju i smanjiti razinu kortizola. Za dugoročno upravljanje stresom stručnjaci preporučuju stvaranje rutine koja uključuje kretanje, zdrav san, meditaciju, cjelovite namirnice, hidrataciju i psihoterapiju.
2/ Prestanite razmišljati o ‘lošim’ stvarima
“Kada imam katastrofalne misli da će nešto ispasti jako loše… ne izbjegavam te misli”, kaže psiholog Calvin Fitch. Jer to može dovesti do ‘problema s ružičastim slonom’, u kojem misao postaje intenzivnija jer je pokušavate izbjeći. Alternativno, Fitch voli zamišljati svoje misli kao ‘kutije na pokretnoj vrpci’ koje može izabrati hoće li otvoriti ili ne.
“Kada katastrofalna misao nema dokaza koji bi je poduprli i/ili trenutno ne mogu ništa učiniti [u vezi s tim], pustim tu kutiju da prođe jer znam da njezino otvaranje i pregledavanje sadržaja nije korisno i zapravo sprječava druge misli ili kutije od prolaska”, objašnjava.
Naučiti da ne pretjerano kontrolirate svoje misli ne samo da ublažava stres, već može pomoći i kod stanja mentalnog zdravlja poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja i paničnog poremećaja, kažu stručnjaci.
3/ Slušanje bijelog šuma
“Za mene, [bijeli šum] uzrokuje povećanje moje tjeskobe”, tvrdi Priya Tahim, profesionalna savjetnica i osnivačica Kaur Counselinga. Otkrila je kako joj takvi zvukovi vrte misli u spirali, gotovo kao da su joj ‘misli na kofeinu.’
Iako bijeli šum može pomoći nekim ljudima da se opuste kada se koristi uz meditaciju, drugima bi njegove visoke frekvencije mogle biti previše stimulativne, smatra ona. Zato radije sluša svoju ‘smirenu’ listu pjesama, koja uključuje ‘pjesme s blagom ili romantičnom atmosferom’ i omogućuje njezinom mozgu da se opusti. Slušanje glazbe sa sporim, umirujućim tempom može pomoći u fizičkom opuštanju i smirivanju uma, objašnjava.
4/ Reći ‘da’ dodatnim zadacima
“Kad sam pod stresom, [nastojim] nikad ne preuzimati dodatne stvari”, kaže Feliciano i dodaje: “Kada počnemo govoriti ‘da’ stvarima za koje nemamo vremena ili za koje nemamo emocionalnu ili mentalnu širinu, počinjemo osjećati ogorčenost.”
To može povećati razinu stresa i uzrokovati više tjeskobe, panike i simptoma depresije. Umjesto toga, treba se usredotočiti na postavljanje čvrstih granica i određivanje prioriteta. Počnite govoriti ‘ne’ stvarima koje nisu bitne ili koje se mogu odgoditi pa ćete tako stvoriti više vremena za brigu o sebi. Jer, ako namjerno ne odvojite vrijeme za sebe, nikad ga nećete ni imati! Bilo da je to šetnja s prijateljem, boravak u prirodi, meditacija ili prakticiranje dubokog disanja (čak i samo pet ili deset minuta dnevno) – napravite listu prioriteta koja će vam pomoći da organizirate svoje misli i smanjite pritisak njihova pamćenja.
5/ Ignoriranje stresa ili pretvaranje da ga nema
“Izbjegavanje nikad ne funkcionira. To samo pogoršava situaciju”, ističe za HuffPost Jeffrey Barnett, profesor psihologije na Sveučilištu Loyola u Marylandu.
Barnett je otkrio da takav pristup samo pogoršava stres. Alternativno, pokušava si dati dopuštenje da uzme pauzu kako bi učinio nešto opuštajuće ili pomlađujuće. Također, naglašava važnost praksi prevencije stresa, poput redovitog vježbanja, održavanja zdrave prehrane, odgovarajućeg odmora i ugađanja samom sebi.
Svi psihoterapeuti upozoravaju kako ignoriranje stresa može dovesti do kontinuiranog odugovlačenja i pojačanog stresa, sve dok ne dođe na točku prijeloma i potrebe da se riješi. Umjesto toga, pokušajte priznati svoje osjećaje i utvrditi možete li kontrolirati neki od stresora (primjerice, poduzimanjem manjih koraka prema većem cilju). Za stresore koji su izvan vaše kontrole, koristite se vještinama suočavanja poput dubokog disanja i vođenja dnevnika!
Pročitaj i ovo:
- Relaksacijske tehnike koje brzo pomažu
- Emotivni okidači: Kako preuzeti kontrolu i ne dozvoliti da vas obuzmu?
- Može li žvakaća guma ublažiti stres i pomoći vam da se koncentrirate?
