Posljednjih 30 godina, javlja se u znanosti sve veći interes za relaksaciju i načine na koje relaksacija pomaže kod zdravstvenih problema. Istraživači su se fokusirali prvenstveno na bolesti i stanja u kojima stres igra primarnu ulogu – ili kao okidač same bolesti ili kao jedan od faktora koji može pogoršati bolest.
U posljednje je vrijeme sve više dokaza kako tehnike relaksacije djeluju na tretman određenih stanja i bolesti na koje stres ima veliki utjecaj. Moderna medicina je tako dala zeleno svjetlo tehnikama relaksacije za pomoć kod ovih stanja:
ANKSIOZNOST – studije su pokazale da relaksacijske tehnike blagotvorno djeluju u tretmanu fobija i paničnih poremećaja. Dokazano je također da relaksacijske tehnike smanjuju anksiozna stanja u stresnim situacijama, kao što je npr. odlazak na operaciju.
DEPRESIJA – veliko istraživanje objavljeno 2008. godine dokazalo je da su relaksacijske tehnike djelotvorne u tretiranju nekih depresivnih stanja, ali da bi se trebale kombinirati s psihoterapijom.
GLAVOBOLJA – postoje dokazi da je relaksacija korisna u smanjivanju učestalosti napada migrene. U nekim su slučajevima tehnike relaksacije bile čak efektivnije od analgetika u smanjenju frekvencije i intenziteta glavobolje.
ASTMA – nekoliko istraživanja ukazuje na to da tehnike relaksacije, uključujući vizualizaciju, mogu poboljšati funkciju dišnog sustava, podići kvalitetu života i smanjiti anksioznost kod pacijenata s astmom. Posljednje istraživanje pokazuje da relaksacija djeluje i na poboljšanje funkcije imunosnog sustava.
SRČANE BOLESTI – istraživanja su bila usmjerena i prema djelovanju tehnika relaksacije na anginu pectoris i prevenciju srčanih bolesti. Kada se program rehabilitacije kardioloških pacijenata kombinirao s tehnikama relaksacije – pacijentima se smanjio krvni tlak, smanjile su se razine lipida u krvi i poboljšalo psihičko stanje u odnosu na stanje pacijenata prije no što su ušli u program. Iako su studije pokazale da tehnike relaksacije, kombinirane s drugim promjenama životnog stila – mogu smanjiti rizik od ponovljenog infarkta, potrebno ih je potkrijepiti novim istraživanjima.
VISOK TLAK – istraživanje provedeno 2008. pokazalo je da progresivna mišićna relaksacija smanjuje povišeni krvni tlak. Međutim, ne postoji dokaz da ta tehnika značajnije smanjuje rizike od srčanih oboljenja, moždane kapi ili drugih bolesti koje su usko povezane s povišenim krvnim tlakom. U posljednjoj studiji, program relaksacije koji je trajao osam tjedana pokazao je reduciranje sistoličkog tlaka kod starijih osoba s hipertenzijom. Kao rezultat smanjenja krvnog tlaka, neki su pacijenti smanjili doze antihipertenziva.
NESANICA – postoje dokazi koji potvrđuju djelovanje tehnika relaksacije kod kronične nesanice.
SINDROM IRITABILNOG KOLONA – neke studije sugeriraju da relaksacijske tehnike mogu prevenirati i olakšati simptome iritabilnog kolona. Novija studija potvrđuje da je samo-hipnoza korisna u tretiranju sindroma iritabilnog kolona.
Izvor: National Center for Complementary and Alternative medicine
