U usporedbi s ljudima koji su rijetko jeli zeleno lisnato povrće, oni koji su ga konzumirali barem jednom dnevno imali su „mlađi“ mozak, pokazalo je novo istraživanje. Kako prenosi portal WebMD, razlika je iznosila i do 11 godina, barem što se tiče njihove moždane funkcije. Rezultati istraživanja objavljeni su u online izdanju časopisa Neurology.
Zeleno za zdravlje
Sve više istraživanja upozorava na važnost prehrane i drugih lifestyle faktora u održavanju zdravlja mozga i usporavanju preuranjenog starenja. A kada je u pitanju prehrana, često se ističe važnost zelenog lisnatog povrća poput špinata, kelja i raštike, navodi Martha Clare Morris, voditeljica studije i profesorica na Rush University Medical Center, Chicago.
Njezin je tim želio identificirati nutrijente koji bi posebno mogli biti korisni za zdravlje mozga. Čini se da bi određene hranjive tvari – uključujući vitamin K, folate i lutein – u velikoj mjeri mogle biti odgovorne za vezu između lisnatog povrća i usporavanja starenja mozga.
Međutim, to ne znači da bi trebalo preskočiti povrće i zamijeniti ga dodacima prehrani – na temelju dosadašnjih istraživanja, Morris naglašava kako su važni upravo prehrambeni izvori ovih hranjivih tvari.
Hrana pruža kompleksnu ravnotežu hranjivih tvari koja se ne može replicirati u tableti, objasnila je. Osim toga, važna je i raznolikost namirnica u nečijoj prehrani. Na primjer, određene hranjive tvari u zelenom lisnatom povrću bolje se apsorbiraju kada se konzumiraju s masnoćama – poput dresinga za salatu na temelju ulja.
Provedeno istraživanje obuhvatilo je 960 odraslih osoba u dobi od 58 do 99 godina, koji su odgovarali na pitanja o prehrani i načinu života. Sudionici studije također su rješavali standardizirane testove pamćenja i drugih mentalnih sposobnosti.
Osobe koje su bile među prvih 20 posto obično su konzumirale jedno serviranje lisnatog povrća na dan, što znači da već jedna šalica sirove zelene salate ili pola šalice kuhanog špinata, kelja ili raštike dnevno čini značajnu razliku. U prosjeku su te osobe pokazivale sporiji pad mentalnih sposobnosti, u usporedbi s vršnjacima koji su rijetko konzumirali lisnato povrće. Razlika je bila ekvivalentna i do 11 godina starenja, dodala je Morris.
Iako ovo ne dokazuje direktnu vezu između uzroka i posljedice, zapravo ne možete pogriješiti dodavanjem zelenog lisnatog povrća u svoju prehranu. Iako postoji uobičajena zabluda da je sirovo povrće uvijek bolje, kada su u pitanju hranjive tvari topive u mastima, poput vitamina E i luteina, dobit ćete više koristi ako se povrće kuha. Nadalje, jedući kuhano lisnato povrće s masnoćom, potaknut ćete apsorpciju hranjivih tvari, pojasnila je Morris.
Prehrana je samo dio slagalice
Nikako ne možete pogriješiti ako na svoj tanjur ubacite što više zelenog lisnatog povrća, ali se također usredotočite na cjelokupni životni stil. Iz pregleda medicinskih istraživanja iz 2015. godine, neprofitna organizacija Alzheimer’s Association izdvojila je nekoliko smjernica koje mogu pomoći u održavanju zdravog starenja mozga.
Preporuke uključuju redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja, održavanje zdrave težine, održavanje kardiovaskularnog sustava u dobrom stanju (redovito kontrolirajući visoki krvni tlak i dijabetes, na primjer) te mentalni angažman (čitanje, križaljke ili usvajanje novih vještina, na primjer).
Udruga Alzheimer’s Association također je istaknula zdrave prehrambene navike. Jedan od primjera je mediteranska prehrana – bogata svježim povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama i zdravim nezasićenim masnoćama, te niskim unosom šećera, crvenog mesa i prerađene hrane.
Naravno, prehrana je samo jedan dio slagalice – ne želite činiti samo jednu stvar u izolaciji jer sve ove promjene djeluju sinergijski.
Pročitaj i ovo:
• Hrana za mozak poboljšava koncentraciju
• Učenje stranih jezika razvija dječji mozak
• Omega-3 masne kiseline: Čuvari zdravlja mozga
