Budući da posljednjih nekoliko dana neprestano slušamo o poplavama koje su zahvatile Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, teško je ne razmišljati o tome što sve u sebi sadrži ta voda koja nosi sve pred sobom. Uginule životinje, blato, prljavština i visoke temperature zraka rezultirat će različitim zaraznim bolestima koje se mogu proširiti vodom.
Ovakve prirodne kataklizme, ali i promjene prebivališta, mnogu uzrokovati mnogobrojne probleme kod ljudi koji su napustili svoje domove, ali i kod ljudi koji su ovih dana radili na evakuacijama stanovništva (vojska, policija, gorska služba spašavanja i ostali građani), a jedan od njih je i proljev kojeg uzrokuju različite vrste bakterija, virusa, gljivica i parazita.
WHO definira proljev kao učestalo pražnjenje (defekaciju) uz pojavu 3 ili više kašaste i/ili tekuće stolice dnevno, većeg volumena i vlažnosti nego što je to inače normalno za neku osobu. Najčešće je simptom bolesti probavnih, tankog i debelog crijeva, gušterače, jetre, bubrega, ali i nekih metaboličkih poremećaja poput bolesti štitnjače. Proljev je česta probavna smetnja, osobito u ljetnim mjesecima te u zemljama s niskim higijenskim standardom, no ako je blaži i traje dan ili dva, nema većih razloga za zabrinutost. Mogu ga uzrokovati razne vrste bakterija, virusa, gljivica i parazita, neki lijekovi, netolerancija na hranu te bolesti želuca, tankog i debelog crijeva, ali i razni nepoznati uzroci, osobito ako ste negdje na putovanju, odmoru, izvan svog grada, domovine ili kontinenta.
Akutni proljev prolazi spontano
Po mehanizmu nastanka, proljev se pojednostavljeno može podijeliti na tzv. osmotske i sekrecijske proljeve te one nastale zbog poremećaja crijevne peristaltike i propusnosti crijevne stijenke u raznim upalnim, zaraznim, ali i autoimunim, onkološkim i psiho-somatskim te neurološkim bolestima. Prema trajanju, proljev može biti akutan i kroničan. Prvi nastaje naglo, blagog je tijeka i uglavnom prođe spontano za par dana, najduže do 3 tjedna, a najčešće ga uzrokuju virusi. Kronični traje duže ili se periodično ponavlja, a karakterističan je za razne upalne i zarazne bolesti.
Po mjestu nastanka, proljevi mogu nastati zbog upala koje zahvate pretežito sluznicu tankog ili debelog crijeva. Kod proljeva u tankom crijevu čest je simptom nadutost i povraćanje, dok je kod proljeva u debelom crijevu često prisutna sluz u fecesu, hitnost defekacije, grčevi i veliki broj stolica.
Putnički proljevi najčešće se javljaju prilikom putovanja u mjesta s nižim higijenskim standardom od onog u kojem osoba inače živi. Dakle, odredište je jedan od glavnih čimbenika za stjecanje ovakve bolesti. Proljev se javlja naglo unutar prvih par dana boravka na novoj destinaciji. Simptomi proljeva potom jenjavaju normalizacijom crijevne flore, a samo manje od 1% putnika ima prolongirane proljeve. No bolest se može vratiti bilo koji dan na putu i nakon povratka kući. Indija, Afrika, Latinska Amerika, Bliski istok i Azija najčešće su destinacije na kojima se turisti razbolijevaju od tih zaraznih bolesti zajedničkog nazivnika – putnička dijareja. Takve proljeve često imaju planinari te osobe koje su prisiljene bježati i živjeti u izbjegličkim logorima i kampovima, koji piju neadekvatno dekontaminiranu površinsku vodu i imaju loše uvjete za održavanje čistog posuđa za kuhanje i osobnu higijenu.
Glavni izvor zaraze konzumacija je fekalijama kontaminirane hrane i vode, iz koje patogeni mikrobi prelaze u probavni sustav dotad zdravog čovjeka koji najčešće nije svjestan da je hrana zaražena, niti je na to upozoren. Na spomenutim destinacijama posebno su ugrožena djeca i mladi, sve imunološki oslabljene i kompromitirane osobe te osobe starije dobi koje već imaju neku kroničnu bolest ili bolesti probavnog sustava zbog kojih uzimaju lijekove (šećernu bolest, gastritis, bolesti jetre, crijeva i sl).
Bakterija Escherichia coli najčešći uzročnik
Uzročnici – najčešće enterotoksična i enteropatogena E. coli uzrokuju proljev u dojenčadi i putnički proljev odraslih u 42% slučaja nastanka putničkih proljeva turista u Latinskoj Americi, 36% u Africi i 16% putničkih proljeva u Aziji. I neki sojevi enteroagregativne E. coli zadnjih su godina prepoznati kao uzročnici dugotrajnog proljeva u djece putnika u tropskim područjima. Ostali češći uzročnici putničkih proljeva su bakterije: Shigella, Salmonella, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli, Vibrio cholerae, Aeromonas hydrophila, parazit Entamoeba histolytica, Giardia Lamblia, rota-virus, Norwalk virus, adenom i drugi virusi, Cryptosporidum, a moguće su i tzv. miješane infekcije.
Procjenjuje se da su kod dojenčadi i djece putnika za nastanak putničkih proljeva u čak 70% slučajeva zaslužni virusi, dok postotak putničkih viroza u odraslih pada na 30%, a za ostalo se krivcima smatraju bakterije. Prema istraživanjima američkih znanstvenika (Stephen i suradnici), samo 4% Europljana na putovanju u SAD doživi putničku dijareju, dok se kod putnika koji putuju u tropske i suptropske zemlje postotak kreće između 30 i 40%. Učestalost nastanka dizenterije varira od 4 do 15 % tijekom boravka putnika u pojedinim zemljama u razvoju. Ona je češća kod avanturističkih putovanja, u putnika koji borave u privatnom smještaju u siromašnim zemljama, a niža u osoba koje su se prethodno cijepile i odsjedaju po hotelima s međunarodnim standardom od 3 do 4 zvjezdice.
Također, učestalost proljevnih bolesti veća je u putnika koji imaju između 20 i 29 godina, nego kod onih starije dobi. Kod većine Europljana koji putuju na druge kontinente, proljev se javlja najčešće nakon 3 dana, a za 7 dana značajno se reducira, dok druga istraživanja pokazuju kontinuirano visoku učestalost prva 3 tjedna putovanja. Prospektivna istraživanja europskih putnika pokazala su kako se u samo prva 3 dana kad otputuju u druge destinacije čak 98% putnika zarazi konzumacijom hrane i pića. Razlog tome najčešće je konzumacija kontaminirane nekuhane hrane (povrća i voća) i kontaminirane salate od sezonskog povrća koje je često zalijevano zagađenim površinskim vodama, a velik dio zaraza rezultat je konzumiranja kontaminirane vode otapanjem kockica leda za piće. Dobra je vijest da se većina uzročnika proljeva može izbjeći ako ih ljudi postanu svjesni te ako ih se o tome prije puta posavjetuje i obuči.
Simptomi su kod većine putničkih proljeva slični: uz 4 – 5 vodenasto-kašasti stolica dnevno, pojavljuje se i mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, nadutost, temperatura, malaksalost, glavobolja te nedostatak teka. Kod opasnih proljeva, poput onih kod kolere i dizenterije, simptomi od prvog dana mogu biti alarmantno teški, uz krv i sluz u stolici, visoku temperaturu, sepsu i dehidraciju te visoku opasnost od letalnog ishoda ako izostane liječnička pomoć. Novije studije ukazuju i na povezanost ljetnih epidemija proljeva uzrokovanih bakterijom Campylobacter jejuni te nastanka Guillain-Barréovog sindroma u više od 30% istraživanih slučajeva. Sumnja se da bi taj neurološki sindrom mogao biti kasna komplikacija C. jejuni enteritisa.
Samoliječenje samo kod blagih slučajeva
Osim dobre anamneze i kliničkog pregleda, osnovu dijagnostike proljeva čine hematološke, biokemijske, serološke pretrage krvi na dokaz antigena i antitijela raznih patogena, mikrobiološke pretrage stolice i parazitološke, bakteriološke, virološke i mikološke kulture, PCR dijagnostika i slično. Od velike su pomoći i rendgenske tzv. nativne i kontrastne pretrage, ultrazvuk te endoskopska i druga dijagnostika.
U liječenju blagih oblika proljeva pomoći će već simptomatska, dok se kod teških proljeva često mora prijeći na tzv. etiološku terapiju liječenja samog uzroka/uzročnika. Osim mirovanja, kod simptomatskog liječenja ključna je nadoknada izgubljene tekućine, ali i energije hranom, stoga ne treba prestati jesti, već hranu prilagoditi stanju. Kod blažih simptoma dovoljno je umiriti se u krevetu uz mlaki i što manje zaslađeni crni čaj (npr. indijski) ili čaj od šipka, bez uzimanja posebnih lijekova, osim probiotika. Dobro je piti i mineralnu vodu te jesti juhu za nadoknadu minerala i soli. U tim slučajevima pomaže i Coca-cola, ali valja izbjegavati druga slatka gazirana pića .
Budući da post nije preporučljiv, dobrodošli su dvopek, riža, slani štapići i banane te nemasna i ne preslatka hrana s lako probavljivim ugljikohidratima i proteinima. Alkohol je potrebno strogo izbjegavati u vrijeme trajanja proljeva i još par dana nakon završetka bolesti. Od lijekova se preporučuje aktivni medicinski ugljen koji je potpuno neškodljiv za ljudski organizam, a na sebe može apsorbirati patogene mikrobe, njihove toksine, organske i anorganske otrove te lijekove. Ovaj lijek prvi je izbor za liječenje crijevnih zaraza, a mogu ga koristiti i djeca.
Antibiotici nisu preporučljivi iz više razloga – ne djeluju protiv virusa koji su najčešći razlog proljeva, mogu nepovoljno djelovati na simptome nastale bakterijskim proljevima jer uništavaju i tzv. „dobre“ bakterije te uzrokuju još gori proljev zbog nastanka tzv. pseudomembranoznog kolitisa. Zbog toga se antibiotici koriste samo kada za to postoji zaista opravdana indikacija, tj. dokazana bakterijska infekcija te opasnost od nastupa sepse i trovanja bakterijskim toksinima.
Kod kroničnog proljeva obavezno utvrditi uzrok
Kod kroničnog proljeva valja utvrditi točan uzrok i dijetni režim prilagoditi osnovnoj bolesti, a od drugih lijekova daju se oni sa zaštitnim učinkom na sluznicu, lijekovi protiv upale, grčeva i za zaustavljanje proljeva.
Kontaminacija namirnica s enteropatogenom bakterijom E. coli tipičan je indikator loše higijene hrane pa se takve namirnice smatraju zdravstveno neispravnima. Ona je vrlo otporna bakterija i čest je uzrok kontaminacije mesa, mlijeka i proizvoda te gotovih jela, svježeg voća i povrća. Najčešće se prenosi kontaktnim načinima prijenosa kontaminiranim rukama, hranom i površinama. Bolesti koje uzorkuje gotovo su uvijek u vezi s lošom higijenom, a probavne infekcije najčešće su uzrokovane nekom od 5 sojeva E. coli:
1. Enterotoksična E. coli (ETEC) uzrokuje proljeve tzv. putničke dijareje, koji su rezultat djelovanja termolabilnog i termostabilnog enterotoksina koji uzrokuju izlučivanje vode iz tkiva u crijeva. Od ove bolesti godišnje u svijetu oboli više od 200 milijuna ljudi, od kojih su najčešća djeca u nerazvijenim zemaljama.
2. Enteropatogena E. coli (EPEC) također uzrokuje proljeve, osobito kod novorođenčadi u zemljama u razvoju.
3. Enteroinvazivna E. coli (EIEC) na stanice crijevne sluznice djeluje stvaranjem mehaničke destrukcije i upalnih krvarenja s defektima sluznice poput onih kod kod dizenterije.
4. Enterohemoragična E. coli (EHEC). Njezin najpoznatiji soj O157:H7 uzrokuje krvave proljeve, uglavnom bez temperature, ali i kasnu komplikaciju bolesti hemolitički uremijski sindrom
5. Enteroagregativna E. coli (EAggEC) uzrokuje vodene proljeve kod odraslih i novorođenčadi
Salomnelozama doprinosi slaba higijena ruku i nepravilno rukovanje hranom prilikom pripremanja i čuvanja hrane. Kao i svi drugi proljevi, ova je infekcija najopasnija za malu djecu i putnike starije dobi jer su oni najosjetljiviji na gubitak tekućine. Stanje dehidracije kod njih se može lako uočiti po stanju sluznice jezika i usne šupljine.
Dizenterija je bolest koja najčešće započne lakšim simptomima grčenja i nadutosti uz naglu potrebu odlaska na toalet, pojavu mekih vodenastih stolica, mučnine i povraćanja te turbulentni meteorizam crijeva u trbuhu, a kasnije uz pojavu glavobolje i suhoće usne šupljine zbog dehidracije nastale pojačanim gubitkom vode kroz debelo crijevo. Liječi se nadoknadom tekućine i elektrolita. Kod teških oblika daje se i plazma, albumini te antibiotici. Uz povećan unos tekućine na usta i infuzijama, dijeta podrazumijeva i adekvatnu nadoknadu proteina i ugljikohidrata. U upotrebi je i živa oralna injekcija koja osigurava tipno specifičnu zaštitu protiv određenih vrsta šigela u profilaktičke svrhe.
Kolera je akutna bolest inkubacije oko 2 dana. Razvija se uz simptome opće slabosti, znojenje, stalan osjećaj žeđi, bol u trbuhu, povraćanje i učestali vodenasti proljev (čak do 100 puta dnevno). Uz obilno i iznenadno povraćanje gube se velike količine tekućine pa dolazi do teške dehidracije, gubitka kalcija i kalija te jakih i bolnih grčeva u mišićima. Pritom je moguća tahikardija te pad krvnog tlaka i temperature. Ako se ne liječi, za 2 do 3 dana može nastupiti nagla smrt i iznimno je važno nadoknaditi tekućinu i elektrolite koji se gube stolicom i povraćanjem. Potrebno je unositi veće količine tekućine na usta i u infuzijama kako bi se nadoknadila voda i elektroliti, a po prestanku povraćanja preporučljivo je uzimati tekuću dijetnu hranu, a kasnije i krutu. Radi prevencije kolere, za putnike u rizične zemlje obvezno je cijepljenje.
Zanimljivost
Kao kolokvijalan naziv za putnički proljev u Meksiku i bliskim mu dijelovima svijeta udomaćio se naziv Montezumina osveta (eng. Montesuma’s revenge). Ime je dobio po Astečkom vladaru Montesumiju jer su španjolski osvajači osvajajući Meksiko redom obolijevali i umirali od proljeva. Legenda kako kako otada svi Europljani koji posjete Meksiko, radi prokletstva kojim ih je zauvijek prokleo vladar Montesuma, imaju proljev po dan ili dva nakon dolaska u zemlju.
Savjeti
Ruke perite dugo i temeljito toplom vodom i sapunom:
– nakon upotrebe toaleta
– prije i nakon pripreme/obrade sirove te konzumacije hrane
– prije i nakon mijenjanja dječjih pelena
– nakon kontakta s kućnim ljubimcima i bilo kojom životinjom
– osobe s proljevom moraju prati ruke kako bi smanjile rizik od širenja infekcije
– osobe koje rade sa stokom, domaćim životinjama, konjima i psima trebaju što češće prati ruke
– hranu dobro termički obradite (kuhanjem i pečenjem na temperaturama iznad 80°C)
– nemojte piti površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka
– izbjegavajte kockice leda u piću
– izbjegavajte lokalne salate od voća i povrća
– namirnice čuvajte u hladnjaku na temperaturi od 4˚C
– koristite pasterizirano i skuhano mlijeko
Napisala: dr. med. spec. transf. med. Anka Dorić
Voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu, Imunološki zavod, Zagreb; Predsjednica Nacionalne udruge za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava “Plan A”; Stručna suradnica savjetovališta Poliklinike Virogena Plus; Stručna suradnica ECCA-e, Europske udruge za rak vrata maternice
