Gradovi trebaju prepoznati snagu prirode u borbi sa sve izraženijim klimatskim pritiscima jer o tome ovisi i kvaliteta života njihovih stanovnika. Istaknuli su to sudionici stručno-znanstvene konferencije o urbanoj i periurbanoj prirodi Maksimalno na strani prirode 2026.
Složili su se da svi hrvatski gradovi osjećaju posljedice klimatskih promjena te da mnogo mogu naučiti od pristupa koji se primjenjuje u Zagrebu.
„Grad Zagreb održivost ugrađuje u svoje razvojne politike i planiranje prostora. Strategije zelene urbane obnove i Program prilagodbe klimatskim promjenama usmjeravaju razvoj zelene infrastrukture i jačanje otpornosti grada. Važna podloga za buduće planiranje prostora je i stručna studija Agrikulturni krajobraz Grada Zagreba, zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi, izrađena kao temelj za novi Prostorni plan Grada Zagreba”, istaknula je Dunja Mazzocco Drvar, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Sudionici konferencije istaknuli su da se pri očuvanju prirode u gradovima i područjima između gradova i sela posebna pozornost treba dati zaštićenim područjima.
„Javna ustanova Priroda Grada Zagreba upravlja s 25 zaštićenih područja u kojima se svakodnevno susreću prirodni procesi i ljudske potrebe. Kvalitetno upravljanje tim područjima moguće je postići jedino zajedničkim radom ustanova, istraživača i udruga“, rekla je Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba, te dodala kako je važno sustavno raditi i na edukaciji građana o važnosti očuvanja prirode.
Zato je program konferencije obuhvatio cijeli raspon urbane ekologije – od stanja šuma, preko eDNA monitoringa i invazivnih vrsta do krajobraznog planiranja i pitanja kako ljudi zapravo doživljavaju prirodu u gradu.
„Iza #NekiToVoleNeuredno krije se velika potreba za promjenom našeg pogleda na prirodu. Generacijama su nas učili da je uredna priroda jedina lijepa priroda. U takvoj prirodi livada mora biti u potpunosti pokošena, šuma mora biti čista, bez granja, a u prošlosti čak i bez lišća. Danas smo svjesni da to nije tako! Ako želimo zdravu prirodu, šuma mora biti neuredna, puna starog drveća i starih grana, a dijelovi livada moraju ostati nepokošeni kako bi biljke imale priliku da završe svoj životni ciklus – izrasti, osušiti se, napraviti sjemenke itd. Jedna od najvažnijih karika u neurednoj prirodi su oprašivači. Čim je priroda neurednija, tim je oprašivača više. Ako u gradovima ne očuvamo oprašivače, izgubit ćemo cvijeće, voćke i mnoge druge biljke“, poručio je Toni Koren, stručnjak za oprašivače iz Udruge Hyla.
Konferencija Maksimalno na strani prirode obuhvatila je 30 usmenih izlaganja i 23 posterska izlaganja. Izlaganja su održali predstavnici više od 40 institucija i organizacija – od akademske zajednice preko državne i regionalne samouprave do tvrtki i nevladinih organizacija.
Konferencija koja je ove godine održana treći put, imala je 160 sudionika. Organizirala ju je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba pod visokim pokroviteljstvom Tomislava Tomaševića, gradonačelnika Grada Zagreba.
