Pivo je već prepoznatljivo kao pjenušavo osvježavajuće piće karakteristične arome u kojem uživaju mnogobrojni ljubitelji diljem svijeta. Međutim, nije toliko poznato da je to najstarije i najraširenije alkoholno piće u svijetu potpuno prirodan proizvod za čiju se proizvodnju koriste samo četiri prirodna sastojka – voda, slad, hmelj i kvasac. U prilog tomu govore i rezultati mnogih znanstvenih istraživanja koji dokazuju da je pivo potpuno prirodan, biološki uravnotežen napitak i bogat izvor biološki aktivnih sastojaka poput vitamina, minerala i antioksidansa.
Prema Zakonu o čistoći piva iz 1516. godine (njem. Reinheitsgebot), za proizvodnju piva smiju se koristiti samo slad, hmelj i voda, a poslije je to dopunjeno pivskim kvascem, za koji se u vrijeme kada je „Reinheitsgebot” pisan još nije znalo. Taj zakon kreirao je bavarski vojvoda Wilhelm IV. kako bi jamčio konstantnu kvalitetu bavarskog piva. Danas je u proizvodnji piva dopuštena i primjena neslađenih sirovina kao zamjene za slad, pri čemu se najčešće supstituira od 10 do 30 posto potrebne količine slada. U tom slučaju pivo ne smije biti deklarirano kao proizvod sukladan bavarskom Zakonu o čistoći.
Samo kvalitetne sirovine garantiraju kvalitetan proizvod
Premda se na prvi pogled može činiti da je izbor sirovina za proizvodnju piva ograničen, pivo se dobiva alkoholnim vrenjem pivske sladovine pomoću pivskog kvasca.
Pivska sladovina je vodeni ekstrakt pivskog slada, neslađenih sirovina i hmelja, dok je pivski slad isklijalo i osušeno zrno pivskog ječma. Neslađene sirovine koje se najčešće koriste u proizvodnji piva su neisklijale žitarice poput ječma, pšenice, kukuruza, riže ili njihova brašna.
Hmelj je djevičanski, neoplođeni cvat višegodišnje ženske biljke penjačice koji se u pivarstvu upotrebljava pod imenom hmeljne šišarice. Umjesto šišarica često se u proizvodnji piva rabe od njih dobiveni pripravci kao što su hmeljni peleti i hmeljni ekstrakti. Bitno je napomenuti da se hmelj koristi kao prirodan konzervans piva, odnosno sprečava proces njegova kvarenja. Pivski kvasac je jednostanični mikroorganizam koji postaje vidljiv tek u velikim nakupinama pojedinačnih stanica, a taloži se na dno fermentora nakon završetka vrenja sladovine.
Danas se pivo proizvodi u strogo kontroliranim uvjetima, a gotovo pivo sadržava više od 600 različitih sastojaka. Ovisno o vrsti piva, najveći udio zauzima voda, od 89 do 93 posto, alkohol od 0,1 do 7,5 volumnih postotaka i neprevreli ekstrakt, odnosno sastojci anorganske i organske suhe tvari [ugljikohidrati (od 75 do 80 posto), dušikovi spojevi (od 6 do 9 posto) i ostali organski i anorganski sastojci (od 4 do 5 posto)] otopljeni u smjesi alkohola i vode. Mnoga istraživanja ističu i važnost učinka pojedinih sastojaka piva na cjelokupan ljudski metabolizam te pokazuju na koji način odgovorna i umjerena konzumacija piva može blagotvorno utjecati na zdravlje. Ako se umjereno konzumira, pivo može djelovati kao lijek zbog sinergijskog djelovanja malih koncentracija etanola, vitamina, minerala i antioksidansa.
Antioksidansi iz piva slični antioksidansima iz crnog vina
Antocijanogeni, odnosno fenolni spojevi koji potječu iz slada i hmelja djeluju kao antioksidansi i imaju isti učinak na zdravlje kao i konzumacija crnog vina. Razlog je u tome što su antioksidansi u crnom vinu uglavnom velike molekule, koje organizam teže apsorbira od malih molekula antioksidansa iz piva. Istraživači su na temelju pokusa provedenih na životinjama opazili neposredan učinak antioksidansa podrijetlom iz piva na smanjenje rizika od bolesti srca i krvožilnog sustava. To je samo jedan od dokaza da antioksidansi podrijetlom iz piva mogu poboljšati zdravlje ljudi koji ga konzumiraju.
Pivo je ujedno bogat izvor vitamina skupine B, a dobro je znati da pola litre piva na dan zadovoljava oko 17 posto dnevnih potreba ljudskog organizma za piridoksinom (B1), riboflavinom (B2) i biotinom (vitamin H), a čak do 45 posto za folnom kiselinom (B9). Također, pivo je, kao i druge namirnice, bogato različitim mineralnim sastojcima koji znatno pridonose prevenciji mnogih zdravstvenih tegoba. Primjerice, sadržava magnezij, koji smanjuje udjel kolesterola, kalij, koji utječe na sprečavanje srčanog udara, silicij, koji pomaže u prevenciji osteoporoze, te fosfate, koji pridonose čvrstoći kostiju i zuba. U pivu se mogu naći i relativno male koncentracije kalcija, čime može pridonijeti prevenciji srčanih bolesti, natrija, koji pozitivno utječe na tlak, i nitrata, koji izazivaju širenje krvnih žila i razgradnju vitamina A.
Umjereno i odgovorno!
Kako bi se što je više moguće iskoristile sve blagodati piva, nužno ga je konzumirati umjereno i odgovorno. Za žene to znači pijenje oko 0,33 l na dan, dok je za muškarce ta količina oko 0,65 l na dan standardnog lager piva s 4,5 do 5 volumnih postotaka alkohola. Kod mješavina piva i voćnih sokova (tzv. radleri) prihvatljive količine mogu biti i veće jer one sadržavaju manje koncentracije alkohola. Nadalje, kod bezalkoholnog piva dnevno preporučene količine gotovo su jednake onima koje se preporučuju za sve bezalkoholne napitke niskog sadržaja šećera (oko 1 litre). Stoga je umjerena konzumacija te nutritivno iznimno vrijedne namirnice u potpunosti prikladna za uklapanje u zdrav način života.
Autor teksta, prof. dr. sc. Božidar Šantek, redoviti je profesor Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) Sveučilišta u Zagrebu. U svojem znanstvenom radu bavi se problemima uzgoja mikrobne biomase matematičkim modeliranjem miješanja i bioprocesa u različitim tipovima bioreaktora, uzgojem mikroalgi, proizvodnjom slada i piva, biogoriva i biokemikalija te obradom otpadnih voda. Objavio je 33 znanstvena rada, od toga 26 indeksiranih u ISI Web of Science i sedam znanstvenih radova indeksiranih u ostalim bazama podataka. Dobitnik je državne godišnje nagrade za znanost za 2004., a član je i uređivačkog odbora dvaju međunarodnih znanstvenih časopisa.