Koža, kao najveći organ na našem tijelu, stoji prva na liniji obrane od vanjskih uzročnika. Njezin mikrobiom, odnosno zajednica svih mikroorganizama koji žive na površini kože, ima velikog utjecaja na imunološki odgovor organizma. Kako bi on funkcionirao bez poteškoća, mora biti u ravnoteži jer u protivnom dolazi do nastanka mnogih bolesti. Atopijski i seboročni dermatitis, akne, bakterijske i virusne infekcije samo su neke od tegoba s kojima se bore gotovo dvije milijarde ljudi u svijetu.
No, ti problemi nisu samo estetske prirode, već se tiču i same kvalitete života te mentalnog zdravlja. Kao dermokozmetički brend za njegu kože broj jedan, La Roche-Posay je zbog toga pokrenuo globalnu kampanju #skinismorethanskin kojom ukazuje na važnost borbe za zdravu kožu s naglaskom na dermatologiju koja u tome ima važnu ulogu – izliječiti bolesti kože i povratiti samopouzdanje.
U suradnji s brojnim dermatolozima diljem svijeta, La Roche-Posay već više od 40 godina pronalazi učinkovita dermatološka rješenja temeljena na znanosti, relevantnim istraživanjima te vrhunskoj tehnologiji, zahvaljujući kojima su nastali i life changer proizvodi – linija proizvoda Effaclar, Lipikar i Toleriane namijenjene različitim problemima s kožom. Effaclar je posebna linija namijenjena koži sklonoj aknama, Lipikar ima zadatak poboljšati kvalitetu života pacijenata s atopijskim dermatitisom dok je Toleriane linija namijenjena izrazito osjetljivoj koži sklonoj alergijama i netoleranciji.
Medicinska kozmetika je važan dio slagalice o zdravoj koži i mentalnom zdravlju, a što sve još ima važan utjecaj, upitali smo prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med., specijalisticu dermatologije i venerologije te subspecijalisticu dječje dermatologije na Klinici za dječje bolesti Zagreb. Dr. Pustišek nam je, između ostalog, otkrila i sve što nas je zanimalo o mikrobiomu kože te kako ga možemo adekvatno štititi.
Koji su to najčešći problemi s kožom koji muče gotovo dvije milijarde ljudi u svijetu?
– Brojne su bolesti kože današnjice, od atopijskih bolesti kao što je atopijski dermatitis, odnosno različiti drugi oblici dermatitisa poput alergijskih ili iritativnih kontaktnih dermatitisa, zatim seboroičnog dermatitisa, dermatitisa suhe kože i slično. Akne nisu rezervirane samo za doba puberteta i adolescencije već sve više vidimo akne i u odrasloj dobi. U dječjoj dobi su česte infektivne bolesti kože poput bakterijskih ili virusnih infekcija kože, dok je u odrasloj dobi sve veća učestalost malignih bolesti kože poput malignog melanoma.
Često slušamo o zdravlju i o zaštiti mikrobioma kože, ali što je on zapravo? Koja mu je glavna uloga?
– Mikrobiom kože naziv je za zajednicu svih mikroorganizama (bakterija, gljiva, virusa i parazita) koji žive na površini kože s njihovim ukupnim genetskim materijalom i molekulama koje luče. Što je veća različitost mikroorganizama na koži, koža je zdravija. Dakle, ravnoteža mikrobioma kože preduvjet je zdravlja kože, ako nastupi neravnoteža mikrobioma (disbioza) stvara se predispozicija za nastanak brojnih bolesti kože poput atopijskog dermatitisa, akne, seboroičnog dermatitisa, psorijaze i mnogih drugih. Mogućnost liječenja ili sprječavanja bolesti djelovanjem na mikrobiom pojedinca veliki je izazov u mnogim područjima medicine, tako i u dermatologiji.
Mikrobiom kože, dakle, ima i značajnu zaštitnu i imunološku ulogu?
– Tako je. Zaštitna uloga se najjednostavnije se može pojasniti da „naše bakterije“ sprječavaju naseljavanje patogenih bakterija. Imunološki sustav je izložen velikom broju mikroorganizama i mora moći prepoznati mikroorganizme koji su dio flore od patogenih mikroorganizama koji mogu biti uzročnici bolesti. Upravo to imunološki sustav mora naučiti složenim mehanizmima imunološke tolerancije. Mikrobiom kože utječe na razvoj imunološkog odgovara.
Koji sve faktori mogu imati nepovoljan utjecaj na njega? Kako ga možemo adekvatno zaštititi?
– Zašto se kod nekih ljudi javlja neravnoteža mikrobioma kože, a kod drugih ne, nije još u potpunosti jasno. Mikrobiom kože u usporedbi s mikrobiomom primjerice crijeva, usne šupljine ili drugih sustava je najviše podložan utjecaju vanjskih čimbenika. Vanjski čimbenici koji mogu utjecati na mikrobiom kože su između ostalog geografski čimbenici, klima, temperatura i vlažnost zraka. Tijekom ljetnih mjeseci do neravnoteže bi moglo nastati u osoba koje rade u klimatiziranim prostorijama ili pak u onih koji su u previše toploj, vlažnoj okolini pa nastaju dermatoze zbog pojačanog znojenja i iritacije.
Tijekom zimskih mjeseci treba voditi računa o hladnom zimskom zraku, ali još više o previše zagrijanim, suhim prostorijama u kojima osoba boravi veći dio dana. Dalje, na promjenu u mikrobiomu kože utječe neadekvatna kozmetika, preagresivna sredstva za pranje, pretopla voda i slično. Mikrobiom kože je povezan s mikrobiomom drugih sustava u našem tijelu. Preduvjet za zdrav mikrobiom kože je i zdrav mikrobiom crijeva.
Kako možemo utjecati na očuvanje zdravog mikrobioma?
– Na očuvanje „zdravog“ mikrobioma kože možemo djelovati jačanjem i njegovanjem zdravog životnog stila. U njezi kože izbjegavati agresivna sredstva za pranje, savjetuje se koristiti medicinska sredstva za pranje koja ne narušavaju fiziološki pH kože. U njezi kože birati dermokozmetiku koja jača mikrobiom kože. Kroz zdravu prehranu, primjenu probiotika i prebiotika možemo djelovati na očuvanje mikrobioma crijeva, a time i mikrobioma kože.
Koja su glavna obilježja atopijskog dermatitisa? U kojoj se životnoj dobi najčešće javlja? Može li se izliječiti?
– Atopijski dermatitis je obilježen kronično ponavljajućim tijekom bolesti, suhom kožom, crvenilom koje zovemo ekcem i intenzivnim svrbežom. Atopijski dermatitis je najčešća dječja kožna bolest i računa se da od nje u visoko razvijenim zemljama svijeta boluje 20 do 30% djece predškolske dobi. Sreća je u tome što veći dio djece „prerastu“ simptoma atopijskog dermatitisa kroz djetinjstvo te u odrasloj dobi od njega boluje 5 do 10% osoba.
Koji biste savjet dali roditeljima čija djeca imaju problema s atopijskim dermatitisom? S kakvom je terapijom najbolje započeti liječenje?
– Na samom početku liječenja važno je educirati roditelje o samoj bolesti, razlozima nastanka i terapiji. Osnovno liječenje za sve oblike bolesti (blagi, srednje teški i teški atopijski dermatitis) uključuje pravilnu njegu kože te prepoznavanje i izbjegavanje čimbenika pogoršanja dermatitisa. Pravilna njega kože uključuje čišćenje odnosno pranje kože te redovito nanošenje neutralnih masti i krema, emolijensa kojima obnavljamo oštećenu kožnu barijeru.
U izboru emolijensa važno je roditeljima reći da biraju preparate koju su dozvoljeni za primjenu u dječjoj dobi sa što manje dodataka (konzervansa, iritansa i slično). Kod pranja, kupanja ili tuširanja, voda ne smije biti pretopla, topla voda dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež. Kupanje i/ili tuširanje treba trajati kratko uz primjenu dermokozmetičkih proizvoda – medicinskih uljnih kupki ili sindeta bogatih uljima, a izbjegavati sapune ili druga agresivna sredstva za pranje. Zlatno je pravilo da u vremenu od tri minute nakon kupanja koža mora biti namazana.
Je li istina da se atopijski dermatitis može poboljšati tijekom ljetnih mjeseci, unatoč pojačanom znojenju i suhom zraku?
– Tako je, većina djece se poboljšava tijekom ljetnih mjeseci unatoč tome što atopijska koža slabije tolerira znojenje i suhi zrak. To pripisujemo blagotvornom djelovanju sunca, a moguće i stvaranjem veće količine vitamina D. Terapijski savjetujemo, ako je moguće, boravak na moru i suncu, no svakako uz odgovarajuću zaštitu od sunca jer je dječja koža posebno osjetljiva na štetno djelovanje sunca. Tijekom zimskih mjeseci savjetujemo nadoknadu vitamina D. Za liječenje srednje teških i teških oblika atopijskog dermatitisa koristimo i fototerapiju (umjetne izvore UV svjetla).
No, kako je atopijski dermatitis silno kompleksan, jedan manji dio osoba ima pogoršanja dermatitisa tijekom ljetnih mjeseci i loše reagira u kontaktu sa suncem, toplinom i znojenjem.
Kad su u pitanju akne, kako im je, po vašem mišljenju, najbolje pristupiti? Koji bi bio prvi korak u njihovom liječenju?
– Razlikujemo blage, umjereno teške i teške oblike akne. Svi oblici akne zahtijevaju liječenje, a izbor terapije svakako ovisi o procjeni težine bolesti, dobi, odnosno o utjecaju koju akne imaju na kvalitetu života osobe. Za sve oblike bolesti nužna je pravilna njega kože s akne. Savjetuje se primjena medicinske kozmetike koje ne djeluje komedogeno, odnosno prilagođena je koži sklonoj aknama.
Uz sredstvo za čišćenje kože, obično se savjetuju i emulzije (krema, gel) koje sadrže aktivne komponente koje pomažu u liječenju, ali i vlaženju kože. Kvalitetna medicinska kozmetika će nekada biti i sama dovoljna za blage oblike bolesti, no najčešće se kombinira s lokalnom terapijom (na primjer, lokalni retinoidi, benzoil peroksid, antibiotici, azelaična kiselina i slično) ili u težim slučajevima sa sistemnom terapijom (peroralnim antibioticima, izotretinoinom, hormonskom terapijom i slično).
Akne, kao što ste već spomenuli, nisu rezervirane samo za tinejdžerske dane. Zašto se javljaju tzv. „odrasle akne“? Jesu li one „prirodan“ slijed akni iz mladih dana ili mogu pogoditi i one koji do tada nisu imali problema s kožom?
– Iako akne najčešće očekujemo u doba puberteta i adolescencije, akne se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, od novorođenačkog razdoblja do starosti. Prema podacima iz literature, u zapadnim, industrijski razvijenim zemljama svijeta 80% stanovništva u jednom razdoblju života ima akne. Akne odrasle dobi su akne koje se javljaju nakon 25. godine života i mogu se javiti potpuno neovisno od adolescentnih akne.
Razlog nastanka akne odrasle dobi su brojni, od hormonskog disbalansa, pušenja, utjecaja stresa, primjene neadekvatne kozmetike, nepravilne prehrane do nasljedne predispozicije. Istraživanja pokazuju da i do 40% odraslih osoba starijih od 25 godina ima kožu sklonu aknama, a više od dvije trećine oboljelih osoba su žene. Pojava akne u odrasloj dobi uzrokuje psihičku patnju kao i akne u pubertetu. Osobe su sklone povlačenju iz društva, tjeskobi i depresivnim raspoloženjima.
Kako je zdravlje kože povezano s mentalno-emotivnim zdravljem i sveukupnom kvalitetom života?
– Bolesti kože su dostupne pogledima okoline i teško ih je sakriti tako da često imaju veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe. Dokazano je da je zdravlje kože povezano sa psihičkim zdravljem pojedinca. Dermatološke bolesti prate i socijalni aspekti jer utječu na odnos bolesnika s drugim ljudima. Sve to dovodi do povlačenja u sebe, smanjenog samopouzdanja, društvene izoliranosti, čestog razvoja tjeskobnih i depresivnih poremećaja.
Mogu spomenuti, primjerice, svrbež kod atopijskog dermatitisa. Često se javlja noću i povezan je s poremećajem sna, što za posljedicu ima kronični umor, slabu koncentraciju i promjene raspoloženja. Djeca sa srednje teškim i teškim atopijskim dermatitisom u fazi pogoršanja dermatitisa mogu imati poremećaj sna tijekom većeg dijela noći (više od 80% noći), s čestim buđenjem roditelja i gubitkom sna roditelja u prosjeku 2,6 sati po noći. Atopijski dermatitis ima veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe, ali i cijele obitelji. Sami roditelji oboljele djece često navode osjećaj zabrinutosti, tuge, krivnje, samooptuživanje i slično.
Zbog toga se često primjenjuju i razne psihoterapijske tehnike?
– Tako je. Često psihološki čimbenici utječu na tijek bolesti kože poput primjerice kod atopijskog dermatitisa, drugih oblika dermatitisa, psorijaze ili akne, a s druge strane sama kožna bolesti je stres za oboljelu osobu. Oboljela osoba se nalazi u zatvorenom krugu i ovdje često samo dermatološki pristup u liječenju neće biti dovoljan te primjenjujemo i različite psihoterapijske tehnike da pomognemo oboljelima.
Kako treba njegovati kožu sklonu nepravilnostima? Je li nam zaista potrebna puna polica proizvoda ili postoje ključni preparati koji pomažu u zaštiti njene barijere?
– Pri izboru preparata uvijek prednost dati medicinskoj kozmetici. Primjerice, za njegu atopijske kože smjernice Europske akademije za dermatologiju i venerologiju iz 2018. g, izdvajaju posebnu kategoriju preparata „emolijens plus“ koji u svome sastavu imaju i aktivne komponente za koje je studijama dokazano da pomažu u terapiji dermatitisa ne samo kroz vlaženje i obnovu kožne barijere već imaju i dokazano protuupalno djelovanje.
Jedan zajednički nazivnik za sve skupine dermatitisa, akne i za druge oblike bolesti kože jest osjetljiva koža. Iako pojam osjetljive kože često odvajamo od drugih bolesti kože, to je puno širi pojam i može se javiti ako osoba nema drugu bolest kože, ali i ako boluje od druge bolesti kože. Radi se o pojačanoj osjetljivosti kože na vanjske ili unutrašnje podražaje poput hladnog zimskog zraka, suviše suhog zraka kao posljedica centralnog grijanja, korištenja neadekvatne kozmetike, reakcije kože na stres ili emocionalne poteškoće i slično.
Zlatno je pravilo u njezi kože „ne pretjerivati“, koristiti medicinsku kozmetiku sa što manje dodataka (konzervansa, mirisa i slično). Uz sredstvo za čišćenje (pranje) kože, imati i sredstvo za obnovu kožne barijere (kvalitetan emolijens) te prema tipu bolesti (preporuci liječnika ili ljekarnika) i preparat koji djeluje na osnovu kožnu bolest.
Više informacija o proizvodima možete pronaći na La Roche-Posay internetskoj stranici.
Naturala Life br. 12
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!