Prema svojoj pojavnosti i učestalosti, rak prostate je drugi najčešći zloćudni tumor u Hrvatskoj od kojeg u prosjeku u Hrvatskoj oboli 16% muškaraca ukupno oboljelih od raka. Ova se zloćudna bolest gotovo i ne pojavljuje kod muškaraca prije četrdesete godine života, ali zato s navršenih pedeset godina rizici naglo porastu s time da su najugroženiji stariji muškarci u dobi od 70 godina.
Uzroci i rizični faktori raka prostate nisu do kraja razjašnjeni – smatra se kako genetika može imati značajnu ulogu, kako visoke razine androgenih hormona (testosterona) mogu pogodovati nastanku ovog karcinoma, ali također i zagađenost okoliša (sumnja se baca na polja zatrovana pesticidima i izloženost radnika kadmiju u industrijskim postrojenjima). Rizik je veći i za muškarce crne rase, a primjetno je i kako se češće pojavljuje kod pretilih muškaraca. Budući je studeni mjesec u kojemu se podiže svijest o raku prostate, važnosti redovitih sistematskih pregleda i testiranja iz krvi na PSA (prostata specifični antigen) – mnogi su naši muškarci prihvatili svjetski trend puštanja brkova kako bi upozorili na ovaj veliki zdravstveni problem.
Koji su simptomi raka prostate?
Budući da se sporo razvija, gotovo da ne postoje simptomi raka u ranom stadiju – jednom kada tumor naraste i izaziva oticanje prostate, mogu se pojaviti sljedeći simptomi:
– pojačana potreba za mokrenjem
– poteškoće kod mokrenja, zastoj mlaza mokraće
– inkontinencija prilikom kašljanja, kihanja ili smijanja
– poteškoće pri mokrenju u stajaćem položaju
– bol i pečenje prilikom mokrenja i ejakulacije
– krv u urinu ili sjemenoj tekućini
Prevencija raka prostate
Iako ne postoje pouzdani dokazi, rizici se pravilnom prehranim i načinom života ipak mogu smanjiti. Tako prehrana koju preporučuje American Cancer Society uključuje smanjeno uzimanje masnoća, smanjen unos crvenog mesa, pogotovo suhomesnatih proizvoda, pet ili više porcija voća i povrća svakoga dana. Pravilan izbor podrazumijeva i integralni kruh, integralnu tjesteninu, rižu i grah, zatim soju i proizvode od soje, rajčicu i umak od rajčice, brokulu, kelj i zelje, ribu bogatu omega masnim kiselinama poput lososa, tune i sardina, lješnjake i lan, kao i njihova ulja, crno vino.
Likopen bi mogao biti povezan sa smanjenim rizikom od raka prostate
Antioksidansi u hrani, pogotovo u voću i povrću, štite DNA od oštećenja u stanicama – likopen je, primjerice, antioksidans za koji neke studije smatraju kako smanjuje rizik od raka prostate. Likopen je karotenoid, crveni pigment koji se nalazi u povrću i voću, poglavito rajčici za čiju je crvenu boju i zaslužan.
Iako ga ljudsko tijelo samo ne može proizvesti, lako se unosi prehranim pri čemu imajte na umu da će se bolje iskoristiti u rajčici koja je prokuhana nego u svježoj. Manji izvori likopena su guava, šipak, lubenica i ružičasti grejp. Jednom kada je apsorbiran u tijelo, likopen se distribuira u većoj mjeri u jetri, plućima, prostati, crijevu i u koži te se čini kako je njegova koncentracija u tkivima viša nego kod drugih karotenoida. Kao snažan antioksidans, likopen se bori protiv slobodnih radikala koji oštećuju membrane stanica i DNA i uzrokuju bolesti.
Kako smo već spomenuli, kuhanje svježih rajčica, pogotovo s masnoćom poput maslinova ulja, povećava apsorpciju likopena u organizam, budući da je likopen topiv u mastima. Zagrijavanjem rajčice likopen prelazi u formu koja se lakše probavlja – studija je pokazala da se likopen 2,5 puta bolje apsorbira iz umaka od rajčice nego iz svježe rajčice.
Istraživanja su pokazala kako dvije čaše soka od rajčice dnevno (oko 540 ml) osiguravaju oko 40 mg likopena dnevno što je čak četiri puta više od doze koju preporučuje Harvard Health Publications. Osim iz rajčice, likopen možete nabaviti u obliku dodatka prehrani.
