Pivo je svima dobro poznato pjenušavo piće koje se tipično sastoji od samo četiri sastojka ‒ vode, ječmenog slada, hmelja i pivskog kvasca. U proizvodnji se mogu koristiti i druge sirovine, a s obzirom na sastojke te način vrenja, postoje različite vrste piva. No, među brojnim bojama i okusima, najraširenije je zasigurno osvježavajuće i zlaćano svijetlo lager pivo.
Iako proizvodnja piva datira još iz 3. tisućljeća prije nove ere te se proizvodi u otprilike šest puta većoj količini nego vino, javnost je, čini se, daleko bolje upoznata sa zdravstvenim blagodatima vina. Međutim, pivo, baš poput vina, sadrži brojne fenolne spojeve koji mahom imaju antioksidativno djelovanje, a skriva i druge biološki aktivne komponente poput alfa-kiselina iz hmelja.
Spomenute tvari koje se mogu izolirati iz piva, u laboratorijskim istraživanjima pokazuju zaštitni učinak kod bolesti srca i krvnih žila te karcinoma i osteoporoze. Nadalje, sam sadržaj alkohola pivo također čini potencijalno vrijednim pićem u zaštiti zdravlja srca i krvnih žila, a poznato je i da može pomoći u sprečavanju nastajanja bubrežnih kamenaca. Sve ovo naravno vrijedi za umjerenu konzumaciju, koja je određena kao dva serviranja piva (660 ml) dnevno za muškarce i jedno serviranje (330 ml) dnevno za žene.
U usporedbi s drugim alkoholnim pićima, pivo uglavnom sadrži više proteina te, prije svega, vitamina B-skupine, a zanimljiva istraživanja pivo izdvajaju i po utjecaju konzumenata na okolinu. Naime, podržavaju sliku piva kao ‘prijateljskog pića’ jer pokazuju da je konzumacija piva, u usporedbi s drugim alkoholnim pićima, povezana s manjom učestalosti nepoželjnih društvenih ponašanja.
Istraživanja srećom ne pokazuju opravdanost pojma ‘pivski trbuh‘ koji se također povezuje s uživateljima ovog pića. Prema stručnjacima, unos piva sam po sebi nije povezan s abdominalnom pretilosti, već s nepoželjnim životnim stilom koji često prati njegovu konzumaciju. Drugim riječima, krivac za tzv. pivski trbuh nije omiljeno piće, nego kalorična, neuravnotežena hrana koja se često jede uz pivo te sjedilački način života koji ga ponekad prati.
Dakle, u pivu baš kao i u crnom vinu, možemo uživati bez grižnje savjesti, najbolje u umjerenoj količini, u dobrom društvu i uz uravnoteženu hranu.
Ako vas zanimaju slične rasprave i komentari renomiranih domaćih i stranih stručnjak iz područja prehrane i srodnih znanosti, priključite se 5. Međunarodnom kongresu nutricionista od 17. do 19. studenog 2017. u hotelu Panorama Zagreb, a prijaviti se možete putem službene web stranice.
Autorica: Josip Hadži-Boškov, mag. nutr., Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma
