Pregled
Jod je mineral u tragovima koji je tijelu potreban kako bi proizvodilo hormone štitnjače, koji su neophodni za normalan rast i razvoj. Oko 70-80% joda u našem tijelu se nalazi u štitnoj žlijezdi u vratu. Ostatak je podijeljen po cijelom tijelu, posebice u jajnicima, mišićima i krvi. Ako tijelo nema dovoljno joda, može doći do hipotireodizma (niske razine hormona štitnjače). Simptomi uključuju tromost ili umor, dobitak kilograma, suhu kožu i osjetljivost na promjene temperature. Kod dojenčadi i djece hipotireodizam može utjecati na psihički i mentalni razvoj.
Uobičajeni znak pomanjkanja joda jest povećana štitna žlijezda. Neki ljudi koji pate od hipotireodizma razviju ekstremno veliku štitnjaču, znanu kao guša. Danas se jod dodaje stolnoj soli pa je nedostatak joda rijetka pojava u SAD-u i ostalim razvijenim zemljama.
Jod se također koristi za čišćenje rana i tablete joda se mogu koristiti za pročišćavanje vode.
Primjena
Upala usne šupljine – neki dokazi sugeriraju da ispiranje usta jodom može ublažiti simptome mukouitisa u ustima, povezanog s kemoterapijom ili radijacijom.
Fibrocistične promjene dojki – neki dokazi sugeriraju da jod može pomoći u liječenju fibrocističnih promjena dojki (bolne dojke u fazi PMS-a).
Vaginitis – neke žene sa simptomima kroničnog vaginitisa upotrebljavaju OTC tuševe joda (jod-povidona) kako bi smanjile upalu, svrbež i iscjedak.
Rane – jod je često korišten za dezinfekciju kože i čišćenje rana i opeklina.
Izloženost radijaciji – kalijev jodid koristi se nakon izloženosti radijaciji kako bi se smanjio rizik od raka štitne žlijezde.
Prevencija gušavosti – gušavost može biti uzrokovana deficitom ili suficitom joda pa treba prvo odrediti što ju je izazvalo.
Izvori iz hrane
Jod nalazimo prvenstveno u jodiranoj vodi pa zatim u školjkašima, ribama dubokih voda, algama, češnjaku, sezamovim sjemenkama, soji, špinatu, švicarskom siru, tikvica i zelenju bijele repe. Također, jod se može koristiti kao stabilizator u tijestu.
Dostupni oblici
Natrijev klorid može se naći u kombinaciji multivitamnina/minerala, u dodacima koji sadrže alge i kao površinski tretman rana.
Doziranje
Djeca:
– Dojenčad 0-6 mj.: 40 mcg dnevno
– Dojenčad 6 mj-1 god.: 50 mcg dnevno
– Djeca 1-10 god.: 70-120 mcg dnevno
– Djeca 10-18 god.: 120-150 mcg dnevno
Odrasli:
– Stariji od 18 go.: 120-150 mcg dnevno
– Trudnice: 175 mcg dnevno
– Dojilje: 200 mcg dnevno
Kao tuš kod vaginitisa: dvije žlice otopine joda na 250 mL tople, pomiješa se i jednom dnevno tušira.
Mjere opreza
Zbog mogućnih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima, dodaci prehrani trebaju se uzimati uz liječnički nadzor.
Visoke doze joda mogu blokirati rad štitnjače uzrokujući hipotireoidizam, Hashimotovu bolest, Graveovu bolest, karcinome štitnjače i tirotoksikozu. Doze od 160-600 mg mogu biti štetne, a one veće od 2000 mg toksične osobito kod ljudi s bolešću bubrega ili tuberkulozom.
Mjerenja količine joda moraju biti provedena na djeci koja su ga dobivala preko kože.
Interakcije
Ako trenutačno uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja joda obavezno se konzultirajte s liječnikom: antitiroidni lijekovi (propiltiouracil i jodid), litij, varfarin.
