"U 2014 godini primjetan je daljnji pad potrošnje energije, dijelom zbog porasta efikasnosti korištenja energije i primjene mjera štednje energije, ali ipak dominantno zbog pada gospodarskih aktivnosti i pada kupovne moći stanovništva. To pokazuje Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2014. godinu", ističe se u današnjem priopćenju Saveza za energetiku Hrvatske koji je sastavio vrlo zanimljiv pregled o stanju i kretanjima hrvatske energetike tijekom 2014. godine.
U sektoru električne energije, ukupna potrošnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2014. godini iznosila je 16,9 TWh, što predstavlja pad od 2,6 % u odnosu na 2013. godinu i nastavak petogodišnjeg trenda pada ukupne potrošnje električne energije u Republici Hrvatskoj. Elektrane na teritoriju Republike Hrvatske u 2014. godini proizvele su ukupno 12,2 TWh električne energije kojom je podmireno 72% domaćih potreba. Povoljna je okolnost da je u hidroelektranama proizvedeno 8,4 TWh električne energije, najviše u zadnjih 10 godina, što je približno 69 % ukupno proizvedene električne energije na teritoriju Republike Hrvatske u 2014. godini. Ostatak domaćih potreba (28%) pokriven je uvozom, pri čemu je 3,0 TWh (15% ukupnih potreba) podmireno proizvodnjom električne energije u Nuklearnoj elektrani Krško.
Snaga svih elektrana na teritoriju Republike Hrvatske na kraju 2014. godine iznosila je 4.528 MW. U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija (koji je na snazi od 2007.) imamo 412 MW proizvodnih kapaciteta, od čega vjetroelektrane čine 339 MW. U ukupnoj potrošnji električne energije u Republici Hrvatskoj udio električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore i kogeneracije, a koji su uključeni u sustav poticanja iznosio je 5,51%.
Prosječna ukupna prodajna cijena električne energije (ukupna prodajna cijena obuhvaća naknadu za korištenje prijenosne i distribucijske mreže te cijenu električne energije, ali ne sadrži naknade i poreze) za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo u 2014. godini iznosila je 0,79 kn/kWh. Prosječna cijena električne energije za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo u okviru univerzalne usluge u 2014. godini iznosila je 0,46 kn/kWh. Prosječna cijena električne energije za krajnje kupce na tržištu (izvan opskrbe u okviru javne usluge) u 2014. godini iznosila je 0,38 kn/kWh. U 2014. godini zabilježen je lagani pad cijena električne energije u odnosu na 2013. godinu.
Gubici električne energije u prijenosnoj mreži u 2014. godini iznosili su 430 GWh ili 1,9 % ukupno prenesene električne energije (uključuje konzum prijenosa, gubitke i tranzite). Gubici električne energije u distribucijskoj mreži iznosili su 1.257 GWh, a oni predstavljaju razliku energije koja je ušla u mrežu, odnosno nabave, te energije prodane kupcima. U odnosu na nabavu električne energije za distribucijski sustav gubici su iznosili 8,14 %.
HEP-Proizvodnja drži 80% ukupne proizvodnje energije
U kontekstu veleprodajnog tržišta električnom energijom, najveći dio ukupne potrošnje u 2014. godini pokriven je iz proizvodnje elektrana na teritoriju Republike Hrvatske koja je iznosila 12.192 GWh. Fizički neto uvoz iznosio je 4.672 TWh. Na granici sa Srbijom izvoz je bio veći od uvoza, dok je na svim ostalim granicama (BiH, Mađarska i Slovenija) uvoz bio veći od izvoza. U uvoz iz Slovenije uključeno je i preuzimanje električne energije iz NE Krško za HEP d.d..
Na veleprodajnom tržištu električne energije ukupni obujam prodaje iz ugovornih rasporeda energetskih subjekata iz HEP Grupe je 30,51 TWh, odnosno 74,56 % ukupnog obujma prodaje na veleprodajnom tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj.
Što se tiče nacionalne proizvodnje električne energije, najveći udio ima HEP-Proizvodnja d.o.o. i to 85% u proizvodnim kapacitetima i 80% u proizvedenoj energiji. Preostali udio u proizvodnim kapacitetima imaju TE Plomin d.o.o. (5%) te sektor obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja (10%) odnosno u proizvedenoj energiji TE Plomin d.o.o. (12%) i sektor obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja (8%).
Tržište električne energije
U kategoriji kućanstvo, najveći udio prodane električne energije u 2014. godini imaju razredi velika kućanstva i srednja kućanstva, dok u pogledu broja obračunskih mjernih mjesta najveći udio imaju razredi srednja kućanstva i vrlo mala kućanstva. U kategoriji poduzetništvo na niskom naponu najveći udio prodane električne energije je u razredu malog poduzetništva, dok je daleko najveći udio broja krajnjih kupaca u razredu izrazito malog poduzetništva. Kod krajnjih kupaca na srednjem naponu najviše je električne energije prodano u razredu malog poduzetništva u kojem je ujedno i najveći broj krajnjih kupaca (mjernih mjesta). Kod krajnjih kupaca na visokom naponu najviše je električne energije prodano u razredu vrlo velikog poduzetništva.
HERA ističe kako se uočava umjereni pad potrošnje električne energije u 2014. godini, od 1,7% prema potrošnji u 2013. godini. Uzrok smanjenja ukupne potrošnje je smanjenje potrošnje kupaca na niskom naponu, uključujući kućanstva, dok je kod velikih kupaca na srednjem i visokom naponu ostvarena nešto veća potrošnja u odnosu na 2013. godinu. Kupcima iz kategorije kućanstvo prodano je 40,4%, dok je kupcima iz kategorije poduzetništvo prodano 59,6% ukupno prodane energije.
U pogledu tržišne koncentracije u prodanoj električnoj energiji na maloprodajnom tržištu u prosincu 2014. godine, tri najveća opskrbljivača imala su tržišni udio od 89% u opskrbi krajnjih kupaca kategorije kućanstvo, dok su u opskrbi krajnjih kupaca iz kategorije poduzetništvo četiri najveća opskrbljivača imala tržišni udio od 94 %.
Prosječna cijena električne energije koja je u 2014. godini isplaćena povlaštenim proizvođačima u sustavu poticaja (0,89 kn/kWh, odnosno 116 €/MWh) gotovo je tri puta veća od godišnjeg prosjeka cijena električne energije na mađarskoj i slovenskoj burzi električne energije. HERA u svojem Izvješću navodi kako je potrebno ponovno razmotriti opravdanost tako visokih cijena u postojećem sustavu poticaja u odnosu na cijene na tržištu električne energije u Sloveniji i Mađarskoj.
Opskrbljivači su dužni otkupiti ukupno proizvedenu električnu energiju u sustavu poticaja, proporcionalno njihovom udjelu u ukupnoj energiji isporučenoj krajnjim kupcima, po reguliranoj cijeni od 0,53 kn/kWh, dok je godišnji prosjek cijena električne energije na mađarskoj i slovenskoj burzi električne energije u 2014. godini iznosio 0,32 kn/kWh.
Projekti sunčanih elektrana su i dalje najbrojniji, uz relativno malu ukupnu snagu, dok projekti vjetroelektrana imaju najveću ukupnu snagu. Sunčane elektrane, iako daleko brojnije od ostalih tipova elektrana, zbog relativno male snage postrojenja i varijabilnosti proizvodnje, proizvode samo 3,79% u ukupnoj proizvodnji povlaštenih proizvođača iz sustava poticaja. Ipak, isplaćuje im se oko 10% poticaja u ukupnoj isplati.
01. siječnja 2014. godine dostignuta je "kvota", odnosno ograničenje na ugovaranje otkupa iz sunčanih elektrana (5 MW za integrirane sunčane elektrane, 2 MW za integrirane sunčane elektrane koje su na objektima u vlasništvu tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i 5 MW za neintegrirane sunčane elektrane).
Uvoz prirodnog plina
U 2014. godini ukupna količina prirodnog plina koji je ušao u transportni sustav iznosila je 25.184 milijuna kWh, od čega iz domaće proizvodnje 11.939 milijuna kWh (47,4%), iz uvoza 10.505 milijuna kWh (41,7%) te iz PSP Okoli 2.740 milijuna kWh (10,9%).
U 2014. godini ukupna količina plina koji je izašao iz transportnog sustava iznosila je 25.240 milijuna kWh, od čega za krajnje kupce izravno spojene na transportni sustav 13.054 milijuna kWh (51,7%), za kupce na distribucijskom sustavu 9.327 milijuna kWh (37,0%), te za PSP Okoli 2.859 milijuna kWh (11,3%).
Ukupne količine plina koje su opskrbljivači plinom u 2014. godini isporučili krajnjim kupcima priključenima na distribucijski sustav iznosile su 8.929 milijuna kWh, pri čemu je isporučeno i 151 milijuna kWh kaptažnog plina. Od toga je krajnjim kupcima koji koriste javnu uslugu isporučeno 5.157 milijuna kWh plina, što je smanjenje za 16,2% u odnosu na isporučene količine u 2013. godini. Krajnjim kupcima na distribucijskom sustavu ukupno je isporučeno 3.772 milijuna kWh plina, što je smanjenje za 16,1% u odnosu na isporučene količine u 2013. Krajnjim kupcima na transportnom sustavu ukupno je isporučeno 13.054 milijuna kWh plina, što je smanjenje za 12,8% u odnosu na isporučene količine u 2013. godini.
Ukupan broj krajnjih kupaca na tržištu plina na kraju 2014. bio je 649.674, od čega je 599.476 krajnjih kupaca koji koriste javnu uslugu, 50.173 krajnjih kupaca koji se opskrbljuju po tržišnim uvjetima na distribucijskom sustavu i 25 krajnjih kupaca koji se opskrbljuju po tržišnim uvjetima na transportnom sustavu.
Proizvodnja naftnih derivata
Ukupna proizvodnja naftnih derivata u 2014. godini iznosila je 2,4 milijuna tona naftnih derivata, što je za 12% manje nego u 2013. godini. Prema grafikonu dostupnom u HERA-inom Izvješću, 79% rafinerijske prerade čini uvezena sirova nafta, 17% domaća sirova nafta, a 4% domaći kondenzati. Dodajmo još ovome kako je INA d.d. i u 2014. nastavila s proizvodnjom goriva koja zadovoljavaju EURO V zahtjeve kvalitete.
Cijena naftnih derivata nije regulirana, odnosno, određuje se po tržišnim načelima. Pored naftnih derivata iz domaće proizvodnje, na tržištu Republike Hrvatske značajan udio zauzimaju naftni derivati iz uvoza. Prema podacima koje su HERA-i dostavili energetski subjekti, u 2014. godini ukupno je uvezeno 1,15 milijuna tona naftnih derivata.
Tri energetska subjekta su u 2014. godini proizveli i distribuirali ukupno 35.279 t biodizela, što je povećanje proizvodnje od 5,5% u odnosu na 2013. godinu. Ovi subjekti raspolažu sa skladišnim kapacitetima od ukupno 1.768 m3. Ukupni kapacitet proizvodnje biogoriva u 2014. godini iznosio je 179 t/dan. Najveći udio u sirovinskoj strukturi u proizvodnji biogoriva čini uljana repica sa 95,2% dok otpadno jestivo ulje čini samo 4,8%.
Isporuka toplinske energije
Energetski subjekti za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom u Republici Hrvatskoj pružaju usluge grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode za približno 155.000 krajnjih kupaca, od toga više od 95% ukupnog broja krajnjih kupaca pripada kategoriji kućanstva.
Energetski subjekti u 2014. godini isporučili su kućanstvima i industrijskim potrošačima preko 2 TWh toplinske energije. Ukupna duljina distribucijske mreže i vanjskih instalacija iznosi oko 430 kilometara. Prema podacima iz Izvješća o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2014. godinu, uspoređujući proizvedenu i isporučenu toplinsku energiju za sve toplinske sustave i za sve energetske subjekte, prosječni gubici u 2014. godini iznosili su 16%.
Na centralne toplinske sustave u gradovima Zagreb, Osijek, Sisak, Samobor, Velika Gorica, Rijeka, Karlovac, Slavonski Brod i Vukovar u odnosu na sve toplinske sustave priključeno je 84,7% krajnjih kupaca, odnosno 88,6% grijane površine, kojima je isporučeno 92,1% toplinske energije.
