drugi nazivi: KOLESTEROL, povišeni kolesterol
Prehrana
Nezasićene masnoće, kao one podrijetlom iz maslinova ulja, smanjuju LDL kolesterol te ih je korisno uvrstiti u prehranu. U nekim je studijama dokazano da prekomjerno uzimanje šećera smanjuje HDL kolesterol i povećava rizik od koronarnih oboljenja te se preporučuje smanjen unos šećera.
Hladnoprešana ulja uljene repice i lana, bogata su alfa-linolenskom kiselinom, omega-3 masnom kiselinom koja štiti od koronarnih bolesti. Primijećeno je da prehrana bogata ribom povećava HDL kolesterol i smanjuje rizik od srčanih oboljenja.
Namirnice koje sadrže zasićene masnoće podiže razinu kolesterola te ju je potrebno izbjegavati zajedno s namirnicama koje sadrže transmasne kiseline koje se nalaze u margarinu i pekarskim proizvodima.
Mnoga biljna ulja, sjemenke i orašasti plodovi sadrže omega-6 polinezasićene kiseline koje uravnotežuju “dobar” i “loš” kolesterol – birajte isključivo hladnoprešana i nerafinirana biljna ulja u svojoj prehrani. U prehranu je također korisno uvrstiti češnjak, orašaste plodove i cjelovite žitarice te mnogo svježeg voća i povrća. Preporuka je jesti manje obroke više puta dnevno i popiti jednu do dvije čaše crnog vina.
Dokazano je da sojini proteini smanjuju razine kolesterola jednako kao i vegetarijanska prehrana.
Dodaci prehrani
BETA-1,3 GLUKAN – polisaharid izoliran iz stijenka kvasaca, mekinja zobi i ječma te nekih gljiva (Shiitake, Reishi, Maitake gljiva) koji ima sposobnost podizanja prirodne obrane organizma stimulacijom i aktivacijom makrofaga, neutrofila i ostalih obrambenih stanica krvi. Dokazano je da beta-glukan povisuje razinu “dobrog” HDL kolesterola i smanjuje onu ”lošeg” LDL kolesterola.
KROM (200- 500 mcg dnevno) – smanjuje ukupni kolesterol te povećava HDL kolesterol.
SOJA – studije su pokazale da konzumiranje soje i sojinih proteina (tofu, tempeh, miso) snižava povišene razine kolesterola pogotovo kada se pridržavate prehrane sa smanjenim udjelom nezasićenih masnoća. U studiji u kojoj su ispitanici uzimali 20 g proteina soje dnevno dokazano je smanjenje ukupnog kolesterola i triglicerida. Prije uzimanja dodataka prehrani sa sojom, porazgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
OMEGA-3 MASNE KISELINE koje se nalaze u ribljem ulju. Postoje dokazi da omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) koje se nalaze u ribljem ulju mogu prevenirati srčana oboljenja, sniziti povišeni tlak te sniziti razinu triglicerida i kolesterola u krvi. Ako uzimate omega-3 masne kiseline uz terapiju antikoagulansima, korisno je konzultirati se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
VITAMIN C (100-500 mg dnevno) neke studije sugeriraju uzimanje vitamina C jer je primijećeno snižavanje kolesterola kod prehrane bogate ovim vitaminom.
BETA-SITOSTEROL (800 mg dnevno u dvije podijeljene doze, trideset minuta prije jela) – beta-sitosterol je biljni sterol koji sprečava adsorpciju kolesterola iz crijeva. Beta-sitosterol može smanjiti količinu vitamina E i beta-karotena u tijelu te je korisno porazgovarati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom o njegovom korištenju.
KOENZIM Q10 (100-200 mg dnevno) – znanstvenici smatraju da koenzim Q10 smanjuje nastajanje ugrušaka i djeluje kao antioksidans. U studiji provedenoj na osobama koje su dnevno uzimale koenzim Q10 primijećena je smanjena učestalost srčanih udara od prosjeka. Usprkos tome, potrebno je provesti dodatna istraživanja.
POLIFENOLI – polifenoli su kemijski spojevi koji se nalaze i biljkama i imaju antioksidativno djelovanje. Neka preliminarna istraživanja sugeriraju da flavonoidi kvercetin, rezervatrol i katehini koji se nalaze u visokim koncentracijama u crnom vinu i grožđanom soku smanjuju rizik od ateroskleroze i štete nastale koju izaziva LDL kolesterol.
