Iza naziva gorka dinja skriva se, suprotno očekivanju – povrće. Gorka dinja ili latinski Momordica charantia autohtona je biljka tropskih i suptropskih krajeva poput Afrike, Indije, Kine i Kariba. Naziv Momordica dolazi od latinske riječi gristi, vjerojatno zbog nepravilnih rubova lišća koji izgledaju kao da ih je netko grickao. Svi dijelovi ove naizgled neugledne biljke su izuzetno gorki, a za gorčinu zaslužan je sadržaj alkaloida momordicina.
Ova tropska penjačica može narasti do 10 metara u visinu, a obično raste uz zidove ili grmove. Prema botaničkoj podjeli gorka dinja pripada porodici krastavaca (Cucurbitaceae), a upravo se s krastavcima može usporediti izgled njenih plodova. Nezreli plodovi gorke dinje su zelene boje kvrgave površine koja podsjeća na otopljeni vosak, a sazrijevanjem mijenjaju boju u žutu te se otvaraju na donjem kraju otkrivajući žarko crvene sjemenke. Plodovi se konzumiraju prije sazrijevanja, u fazi kada je meso hrskavo – slično kao kod krastavaca. Osim mesa koje u ovoj fazi nije suviše gorko karakterizira ih i donekle šuplja unutrašnjost sa sjemenkama koja se najčešće uklanja prije kuhanja. Kako plodovi sazrijevaju, njihova vanjština postaje tvrda, a unutrašnjost izuzetno gorka, no sjemenke postaju jestive i popularni su sastojak određenih vrsta azijskih salata.
Gorka dinja kao predmet istraživanja
Gorka dinja je znanstvenicima vrlo zanimljiva jer sadrži biološki aktivne sastojke koji su već desetljećima predmet mnogih istraživanja. Prema dosadašnjem saznanju, dinja sadrži oko 228 različitih spojeva s potencijalnim blagotvornim djelovanjem na ljudsko zdravlje, a radi se o triterpenima, proteinima, steroidima, alkaloidima, anorganskim tvarima, lipidima i fenolnim spojevima. Od svih otkrivenih spojeva, najviše je proučavan charantin.
Charantin je izoliran šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dva znanstvenika Lolitkar i Rao objavili su svoje otkriće u časopisu Indian Journal of Pharmacy. U navedenom su radu, osim prikaza strukture novootkrivenog spoja, autori rada objavili i svoje otkriće o njegovom hipoglikemijskom svojstvu. Kemijski gladano, charantin je mješavina dvije komponente u jednakom omjeru, a radi se o sitosteril glukozidu i stigmasteril glukozidu, a oboje su steroidni saponini. Saponini su dobro poznate biološki aktivne fitokemikalije koje su istraživane zbog potencijalnog antimikrobnog, citotoksičnog, protuupalnog i imunostimulativnog djelovanja.
Inhibira djelovanje slobodnih radikala
Kineska tradicionalna medicina i Ayurveda već stoljećima koriste gorku dinju u prevenciji i liječenju mnogih stanja. Antioksidativno djelovanje gorke dinje jedno je od farmakoloških svojstava za koje postoje znanstveni dokazi. Istraživanje objavljeno 2013. godine u časopisu Emirates Journal of Food and Agriculture bavilo se mjerenjem ukupnog sadržaja fenolnih spojeva i drugih spojeva s antioksidativnim svojstvima. Rezultati su pokazali kako je ekstrakt gorke dinje snažno inhibirao djelovanje slobodnih radikala, gotovo kao askorbinska kiselina odnosno vitamin C.
Gorka dinja u tradicionalnoj afričkoj medicini ima mjesto u liječenju poremećaja raspoloženja, a upravo je ta dugogodišnja tradicija nagnala znanstvenike da ispitaju djeluje li gorka dinja antidepresivno i umirujuće. Studija objavljena u časopisu Drug Research 2013. godine pokazala je na životinjskom modelu kako gorka dinja ima antidepresivni učinak te da se određeni spojevi iz gorke dinje vežu na receptore serotonina, noradrenalina i dopamina i na taj način povećavaju koncentraciju ovih vrijednih neurotransmitera u krvi. U istoj studiji zabilježen je i anksiolitički učinak na miševe koji nalikuje na učinak poznatih benzodiazepina.
Gornja dinja se pokazala korisnom nadopunom prehrani kada je u pitanju metabolički sindrom u studiji kineskih znanstvenika objavljenoj u 2012. godini. U preliminarnom istraživanju su sudjelovala 42 ispitanika koja su tijekom tri mjeseca unosili gorku dinju u obliku dodatka prehrani. Rezultati su pokazali kako je kod ispitanika značajno došlo do smanjenja opsega struka, a poznato je kako je trbušna pretilost važna karika u nastanku metaboličkog sindroma, a smanjenje opsega struka doprinosi normalizaciji zdravstvenog stanja. Rastuća epidemija pretilosti dovodi se u vezu s padom kognitivnih funkcija te se smatra jednim od najutjecajnijih čimbenika rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti. Studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Nutrition 2011. godine pokazala je kako unos gorke dinje, kod miševa koji su hranjeni visoko masnom prehranom, dovodi do smanjenja markera koji signaliziraju upalu i oksidativni stres u mozgu.
U literaturi se, uz prethodno navedena istraživanja, mogu pronaći i studije koje su bilo na kulturi stanica, u in vitro uvjetima ili na životinjama, pokazale antikarcinogeno te antivirusno i antibakterijsko djelovanje raznih dijelova biljke gorka dinja. Iako se rezultati tih studija smatraju preliminarnima i iz njih je za sada teško izvući zaključak, te su studije dobar indikator o potencijalnim povoljnim djelovanjima ove zanimljive gorke biljke.
Literatura
• Hamissou, M. et al., Antioxidative properties of bitter gourd (Momordica charantia) and zucchini (Cucurbita pepo). Emir J Food Agric 2013 25 (9): 641-647.
• Grover, JK, Yadav, SP. Pharmacological actions and potential uses of Momordica charantia. A Rev J Ethnopharmacol. 2004 93(1):123 – 132.
• Ananya, P., Sarmistha S.R., Medicinal Uses and Molecular Identification of Two Momordica charantia Varieties – a review. E J Bio. 2010. 6(2):43-51.
• Gupta, M. et al.,Momordica Charantia linn. (Karela): Natures silent healer. Int J Pharmaceut Sci Rev Res. 2011. 11: 1-007.
• Ishola, I.O., Akinyede, A.A., Sholarin, A.M., Antidepressant and Anxiolytic Properties of the Methanolic Extract of Momordica charantia Linn (Cucurbitaceae) and its Mechanism of Action. Drug Res. 2013. DOI: 10.1055/s-0033-1358712.
• Tsai, C.-H. et al., Wild bitter gourd improves metabolic syndrome: A preliminary dietary supplementation trial. Nutr J. 2012. 11:4.
• Nerurkar, P.V. et al., Momordica charantia (bitter melon) attenuates high-fat diet-associated oxidative stress and neuroinflammation. J Neuroinflammation. 2011. 8:64.
