Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu, a Hrvatska nije iznimka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, više od 40 % smrtnih slučajeva u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima, a problem je time veći jer mnogi ne prepoznaju rane simptome koji upozoravaju na srčane probleme. O ranim simptomima srčanih problema, koje mnogi ne prepoznaju, najčešćim uzročnicima kao i o opasnostima od sve češćih ‘tihih’ srčanih udara te prevenciji koja može spriječiti ovakve posljedice popričali smo s dr. sc. Vanja Hulak-Karlak, dr. med., specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom kardiologije i intenzivne medicine iz Poliklinike Sinteza.
Ova iskusna kardiologinja s više od 20 godina kliničkog rada, karijeru je započela u Kliničkoj bolnici Dubrava, gdje je više od 17 godina radila u invazivnoj i intenzivnoj kardiologiji. Specijalizirala se za dijagnostiku i liječenje kompleksnih kardioloških stanja te izvođenje invazivnih i neinvazivnih postupaka poput kateterizacije srca, koronarografije, ultrazvuka srca i Holter monitoringa.
Koji su ključni simptomi srčanih problema – na što trebamo obavezno obratiti pažnju?
– Bolovi u prsnom košu karaktera pritiska, težine i stezanja kao najtipičniji primjer, zatim osjećaj nedostatka zraka tzv. ‘kratkoća daha’, brže umaranje, otekline nogu, dugotrajan i neobjašnjiv umor, nepravilan rad srca; učestala ‘uzlupavanja’ kao i učestali ‘preskoci’, gubitci svijesti…
Zanimljivo je da postoje različiti simptomi srčanog udara kod muškaraca i žena – koje mnogi također ne prepoznaju. Koji su oni i koje su razlike?
– Srčani udar se kod muškaraca, u većini slučajeva, prezentira tipičnim, klasičnim anginoznim tegobama – vrlo jaka bol u prsnom košu, karaktera pritiska, težine… locirana najčešće iza prsne kosti, s propagacijom prema donjoj čeljusti, lijevom ramenu, lijevoj ruci. Navedeno zna biti praćeno znojenjem, težim disanjem/osjećajem nedostatka zraka. Kod žena, pak, simptomi nerijetko znaju biti netipični i prolaziti ‘tiho’. Bol, ako je prisutna, obično je okarakterizirana/doživljena kao slabijeg intenziteta, nije nužno locirana u prsnom košu, već u rukama/podlakticama, samo u donjoj čeljusti, vratu, gornjem dijelu trbuha… Osim spomenutog žene se žale na dugotrajan umor, iscrpljenost, nedostatak snage, vrtoglavice, mučninu, nagon na povraćanje.
Često se u medijima govori o ‘tihom’ srčanom udaru – koje su njegove karakteristike i može li se dogoditi bez boli u prsima?
– Kao što sam već gore navela; može! Ne samo i isključivo kod ženske populacije, već i kod ostalih osoba; naročito kod osoba koje boluju od šećerne bolesti, osobe starije životne dobi…
Koji su glavni uzroci srčanih bolesti – jer one ne nastaju u kratko vrijeme, zar ne?
– Srčane bolesti najčešće ne nastaju ‘preko noći’, riječ je o dugoročnim procesima koji postupno i rekla bih ‘podmuklo’ oštećuju kardiovaskularni sustav. To su povišene vrijednosti arterijskog tlaka, tj. arterijska hipertenzija; povišene vrijednosti koncentracije lipida/’masnoća’ u krvi, tj. dislipidemije, šećerna bolest, pušenje, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina/debljina, nezdrava prehrana, stres i kronični psiho-socijalni pritisci/stresori, nasljedni faktora… Svi su oni potencijalni uzročnici srčanih bolesti.
Postoje li neke preporuke kada obaviti prvi pregled kod kardiologa?
– Ako osoba ima neki od gore navedenih rizičnih faktora, savjetuje se da učini kardiološki pregled oko 40. godine. Ako je rizičnih čimbenika više, ako su izrazitiji, a obiteljska anamneza je pozitivna za kardiovaskularne bolesti, odnosno roditelji, braća, sestre… su bolovali ili boluju od koronarne bolesti, ili su iznenada preminuli – tada se pregled preporučuje između 30-35 godina pa čak i ranije u slučaju postojanja dodatnih rizičnih faktora. Naravno; u slučaju postojanja simptoma, odnosno raznih spomenutih tegoba preporučljivo je javiti se liječniku što prije.
A kada se treba hitno javiti liječniku?
– U slučaju jake, intenzivne boli u prsnom košu, otežanog disanja, nedostatka zraka, gubitka svijesti…
Kako generalno prevenirati srčane bolesti i zaštititi svoje zdravlje? Koliko je prehrana važna u prevenciji i koje namirnice snižavaju kolesterol i krvni tlak?
– Primjenom ‘zdravog’ stila života te upravljanjem stresom, odnosno zdravom, mediteranskom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja, održavanjem adekvatne tjelesne težine, redovitom kontrolom i liječenjem komorbiditeta, tj. kroničnih bolesti koje su rizični čimbenici za srčane bolesti.
Prehrana je izuzetno bitna jer povoljno utječe na brojne bolesti, odnosno stanja odgovorna za nastanak srčanih bolesti – arterijsku hipertenziju, intoleranciju glukoze, šećernu bolest tip 2… Ne bih poimence nabrajala namirnice koje snižavaju kolesterol, jer je ideja zdrave prehrane raznovrsna i balansirana prehrana koja preferira svježe voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, cjelovite žitarice, ribu (naročito plavu), uz izbjegavanje hrane bogate zasićenim i polizasićenim masnim kiselinama poput masnog i obrađenog mesa, slatkiša, vrhnja, maslaca, punomasnih sireva, biljnih ulja,.. Opća preporuka ‘za tlak’, u kontekstu zdrave prehrane jest redukcija dnevne konzumacije soli na manje od 5 g, a u slučaju već etablirane arterijske hipertenzije ili ostalih rizičnih faktora, na manje od 3 g/dan.
Koliko vježbanja je dovoljno da imamo zdravo srce i koliko ta preporuka varira u određenoj dobi?
– Prema aktualno važećim preporukama Europskog kardiološkog društva minimalno 150 minuta tjedno umjerene (brzo hodanje, lagano bicikliranje, radovi u vrtu…) ili 75 minuta tjedno intenzivne (trčanje, plivanje, brzo bicikliranje…) aerobne aktivnosti ili kombinacija navedenog. Uz aerobnu aktivnost, trebalo bi još uključiti i vježbe snage 2 ili više dana tjedno.
Navedeno je ‘minimum’ kako bismo ‘poništili’ učinke sjedilačkog, odnosno ‘modernog’ stila života. Fizička aktivnost, što češće i što više, jest benefit! Značajnijih varijacija prema dobi nema; uz napomenu kako bi djeca i adolescenti trebali biti fizički još aktivniji (umjerena do intenzivna fizička aktivnost) i to najmanje 60 minuta dnevno uz obavezan dodatak izometričkih vježbi barem 3x tjedno. Dakako da se vrsta tjelovježbe i provedeno vrijeme korigiraju i usklađuju individualno (ovisno o sklonostima, sposobnostima, eventualnim komorbiditetima…).
Brinite se o svom srcu! Povodom Svjetskog dana srca u Poliklinici Sinteza tijekom cijelog listopada možete ostvariti 20% popusta na kompletni kardiološki pregled. Osigurajte najbolju skrb za svoje srce uz stručni tim na čelu s dr. sc. Vanjom Hulak-Karlak!
