Na svaku osobu koja pojača glasnoću kad njihova omiljena postaja pusti božićne pjesme, postoji još jedna koja odmah ugasi radio. Za ‘te druge’ blagdani nisu divni i čarobni, već neizbježan ‘obračun’ sa svim negativnim emocijama koje su se nakupljale u njima u proteklih jedanaest mjeseci.
I sve ‘što žele za Božić’ jest prespavati te dane koji su njima ispunjeni osjećajima beznađa i melankolije. Ako ste i vi jedna od tih osoba, evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da ne postanete žrtva ‘božićnog bluesa’.
Prisilna sreća i osjećaj krivnje
Psihijatrica Judith Orloff krivi blagdansko komercijalno motivirano inzistiranje na veselju, što često ima suprotan rezultat. “Prisilna sreća zapravo nas čini tužnima, uzrujanima i usamljenima jer glumimo nešto što nismo“, kaže ona i dodaje: “Stavljanje lažne maske na lice, kako bismo impresionirali druge ili im dokazali koliko smo zapravo dobro, u nama izaziva osjećaje krivnje i da smo prevaranti.”
Lane Moore, komičarka i autorica knjige ‘Kako biti sam’, objašnjava kako Božić, umjesto da nas inspirira da budemo zahvalni na onom što imamo, služi da nas podsjeti na ono što nam nedostaje. Kvalitetan blagdanski film može osvijestiti gledatelje o nefunkcionalnosti vlastite obitelji, dok prazna stolica za stolom neizbježno privlači pozornost na osobu koja je tamo (nekoć) sjedila.
Sezonski afektivni poremećaj
Drugi manje stavljaju naglasak na sam Božić, a više na doba godine kada on pada. Sezonski afektivni poremećaj, koji se obično naziva sezonska depresija, obično se javlja tijekom jesenskih mjeseci i često traje do proljeća. Zimi, smanjena razina sunčeve svjetlosti remeti cirkadijalni ritam i smanjuje razinu serotonina, što dovodi do porasta neraspoloženja koje često doseže vrhunac oko užurbanih praznika.
Budući da se razumijevanje mentalnih bolesti u našem društvu (i način na koji se o njima govori) tako brzo mijenja, teško je reći koliko dugo postoji ‘božićni blues’. Među neke od najranijih spominjanja ovog pojma spada članak u New York Timesu iz 1985. s naslovom “Borba protiv depresije tijekom praznika”.
Podrijetlo božićnog bluesa
Članak prati dr. Myrnu M. Weissman, profesoricu psihijatrije i epidemiologije na Medicinskom fakultetu Yale, koja je uznemirena brojem kućanica koje su pokleknule pod sve većim pritiscima blagdanske sezone svake godine.
Weissman se prisjeća kako ju je na Badnjak nazvala ‘žena u očaju’. Sva u suzama rekla joj je kako je njezina rodbina stigla u posjet s ‘vrećom’ škampa. Budući da je ona domaćica, obitelj je odlučila da je njena odgovornost očistiti, kuhati i poslužiti škampe, što je u njezinom slučaju bila kap koja je prelila čašu. Za nju škampi nisu bili dar nego nepravedno očekivanje rodbine od njezine uloge domaćice.
“Velika su očekivanja u vidu puno hrane, darova i svečanosti”, dodaje Weissman, dotičući se pritom činjenice da su osobe koje promoviraju blagdane u medijima uvijek lijepi i mršavi. Teško je mjeriti se materijalno, fizički ili društveno s takvim ‘očekivanjima’.
Božićni mit o samoubojstvu
Koliko god se ovaj članak činio turobnim, završava pozitivno. Naime, na temelju svog rada u Jedinici za istraživanje depresije na Yaleu, Weissman uvjerava čitatelje da, bez obzira na to koliko praznici bili naporni, stres i tjeskoba koju izazivaju obično nestanu nakon što Božić prođe.
Ovaj mali detalj pomaže razriješiti uporni mit o Božiću – da proslava ide ruku pod ruku s naglim porastom stope samoubojstava. Daleko od toga, jer podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, primjerice, pokazuju kako posljednja dva mjeseca u godini imaju najnižu stopu samoubojstava, vjerojatno zato što obiteljska okupljanja sprječavaju ili barem odgađaju mnoge pokušaje.
Umjesto toga, pravi sezonski skok samoubojstava događa se u siječnju, uglavnom na ili nedugo nakon Nove godine. Istraživači još uvijek ne mogu dokučiti zašto je tako, ali postoje mnoge uvjerljive hipoteze. Jedna od njih je ‘učinak prekršenog obećanja’ ili ideja da se u ovo doba godine ljudi fiksiraju na prošlogodišnja razočaranja, uključujući proslave praznika koji nisu baš ispunili obećanje.
Problem najčešće leži u nerealnim očekivanjima
Iako božićni blues pogađa neke pojedince više nego druge, gotovo svatko doživi barem određeni stupanj negativnih emocija tijekom blagdana, bilo da su uzrokovani stresom zbog pripremanja obiteljskih okupljanja ili frustracijom gledanja prijatelja i članova obitelji koji se ne žele družiti.
Ponekad, upozorava Weissman, problem leži u nama samima i našim nerealnim očekivanjima. Ova se dilema nalazi u središtu mnogih blagdanskih filmova, no bez obzira na to koliko ovi filmovi ponekad mogu biti nerealni, zaključak do kojeg dolaze odgovara savjetu mnogih stručnjaka za mentalno zdravlje: provođenje vremena s voljenima jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti da biste spriječili božićni blues, čak i ako ne možete probaviti obaveznu radost oko samog Božića.
5 koraka kako spriječiti božićni blues
Da biste spriječili blagdanski blues, možete poduzeti nekoliko koraka:
1/ Organizirajte se unaprijed
- Planirajte svoje obaveze i aktivnosti kako biste izbjegli osjećaj preopterećenosti.
- Napravite popis darova i obaveza kako biste se lakše organizirali.
- Rasporedite vrijeme za odmor i opuštanje kako biste izbjegli osjećaj prekomjernog stresa.
2/ Vodite brigu o svom fizičkom zdravlju
- Redovito vježbajte kako biste smanjili stres i poboljšali raspoloženje.
- Pazite na prehranu i pokušajte jesti uravnotežene obroke.
- Osigurajte dovoljno sna kako biste se osjećali odmorno i energično.
3/ Povežite se s voljenima
- Provedite vrijeme s obitelji i prijateljima kako biste se osjećali povezano i podržano.
- Organizirajte druženja i zabavne aktivnosti kako biste stvorili pozitivne uspomene.
4/ Samopomoć
- Pronađite vrijeme za sebe i radite aktivnosti koje vas ispunjavaju i opuštaju.
- Prakticirajte tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili šetnje u prirodi.
- Neka vaša očekivanja budu realna i ne opterećujte se savršenstvom.
5/ Uživajte u blagdanskim trenucima
- Fokusirajte se na pozitivne aspekte blagdana i uživajte u trenucima sreće i radosti.
- Gledajte blagdanske filmove, slušajte božićnu glazbu i uživajte u ukrašavanju doma.
Važno je napomenuti da je blagdanski blues obično prolazno stanje. Ako se osjećaji tuge ili depresije produlje ili pogoršaju, preporučuje se potražiti stručnu pomoć.
Pročitaj i ovo:
- Sandro Kraljević: Kako ‘preživjeti’ blagdanski stres i visoka očekivanja?
- Relaksacijske tehnike koje će u tren oka ublažiti blagdanski stres
- Vodič za preživljavanje: Blagdani s disfunkcionalnom obitelji
