Znamo da je prehrana ključna za naše zdravlje, ali ovog su puta istraživači pronašli način prehrane koji je jednako dobar i za naš planet. Naš izbor hrane od velike je važnosti, ali postojeći način prehrane ugrožava budućnost našeg planeta i zdravlja. EAT-Lancet Commission on Food, Planet, Health, skupina osnovana za istraživanje budućnosti hrane i održivosti, objavila je izvješće koje pokušava promijeniti te navike prije nego što bude prekasno. Izvješće je okupilo 37 stručnjaka iz 16 različitih zemalja, specijaliziranih u područjima kao što su poljoprivreda, političke znanosti, prehrana i okoliš kako bi kreirali smjernice za najzdraviju prehranu na svijetu.
Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja hrane kao što je crveno meso i šećer morat će se smanjiti za više od 50 posto, stoji u izvješću. Drugim riječima, „planetarno zdrava prehrana“ sastoji se od 50 posto voća i povrća te 50 posto mješavine biljnih proteina, biljnih ulja i cjelovitih žitarica. U izvješću se navodi da bi konzumacija životinjskih proteina trebala biti neobavezna i što manja.
Fleksibilno vegetarijanstvo
Ovakve se preporuke slažu s fleksitarijanskim načinom prehrane, što je novokovanica koja spava dvije riječi, fleksibilno i vegetarijanstvo. Pod tim pojmom se podrazumijevaju osobe koje se hrane po vegetarijanskim načelima, ali povremeno posegnu za mesom, bilo iz socijalnih, kulturnih ili nutritivnih razloga. Fleksitarijanska prehrana se bazira na biljnim proteinima (uz što manji unos životinjskih), voću i povrću i cjelovitim žitaricama, što su sve namirnice koje preporučuju i istraživači EAT-Lancet komisije. Osim većine životinjskih bjelančevina, druga neobavezna hrana uključuje jaja i perad. Ne preporučuje se crveno meso, škrobno povrće, mliječni proizvodi i šećer.
Izvješće ukazuje da bi se pridržavanjem ove fleksibilne prehrane moglo spriječiti oko 11 milijuna prijevremenih smrti godišnje. Istraživači su došli do ovog zaključka analizirajući globalne podatke o bolestima povezanim s prehranom, poput pretilosti i dijabetesa.
Baš poput vegetarijanske prehrane, i fleksitarijanstvo se povezuje s nižom stopom bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, uz dulji životni vijek oko 3,5 godina. Budući da se temelji na biljnim namirnicama, osigurava obilje vitamina, minerala i vlakana, uz smanjeni unos zasićenih masti, što pogoduje zdravlju srca i krvnih žila te smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, sve to bez nutritivnih deficita do kojih može dovesti vegetarijanska prehrana.
Utjecaj na okoliš
Ova vrsta prehrane dolazi s velikim zdravstvenim implikacijama, to je jasno. Da bi konzumiranje više voća i povrća moglo poboljšati naše sveopće zdravlje, čini se kao očiti zaključak. No, izvješće također naglašava osjećaj hitnosti – ako svijet treba moći nahraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine, pridržavanje ovog načina prehrane nije samo prijedlog, već postaje imperativ.
Kako to onda pomaže našem planetu? Prehrana se fokusira na poboljšanje čimbenika kao što su upravljanje pitkom vodom, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti, a svaki od njih je neophodna komponenta ako želimo osigurati da naš planet može uzdržavati generacije koje dolaze.
Osim što predlaže fleksiterijanski način prehrane, izvješće ujedno poziva na transformaciju načina na koji obrađujemo hranu, što zahtijeva zajedničko djelovanje vlada, preusmjeravanje fokusa s količine na kvalitetu hrane i smanjenje rasipanja hrane.
Pročitaj i ovo:
• ZELENO JE IN: 8 jednostavnih načina kojima Ti možeš spasiti planet
• Kako vegetarijanci mogu usporiti klimatske promjene?
• Urbani vrtovi – korisni za zdravlje, korisni za okoliš
