Zagrljajem izražavamo svoje osjećaje i komuniciramo bez da progovorimo. Ovaj čin važan je dio naše kulture pa tako u zagrljaj trčimo u gotovo svim prilikama. Osim što se zagrljajem iskazuje naklonost i ljubav, njime oba spola pokazuju zahvalnost i sreću. Znanstvenici se slažu da nam je dodir potreban za život te da grljenje nosi niz prednosti za psihičko, ali i fizičko zdravlje.
Smanjuje stres
Zagrljaj potiče lučenje oksitocina koji smanjuje stres i tjeskobu. Grlite li sami sebe ili nekog drugog, zapravo smanjujete negativne učinke stresa. Uslijed zagrljaja, hipofiza luči oksitocin i snižava krvni tlak te otkucaje srca, ali i kortizol koji je odgovoran za stres. Istovremeno se luči dopanin i serotonin.
Dugo, duže…
Uzmite trenutak i zagrljajem pokažite osobi koliko vam znači. Ta će ju gesta svakako oraspoložiti – ali pazite da ju ne grlite prebrzo, odnosno prekratko. Kad bismo kratki zagrljaj u ‘prolazu’ usporedili s onim od pet ili 10 sekundi, jasno je da bi dugi zagrljaji pobijedili. Zato neka zagrljaj potraje najmanje pet sekundi.
Poboljšava zdravlje u starijoj dobi
Otkako se pojavila epidemija koronavirusa, osobe starije životne dobi najviše su bile pogođene mjerema distanciranja te im je vjerojatno najviše nedostajalo zagrljaja. Donedavno se nije znalo ima li grljenje različite ili jače učinke u različitim stadijima života.
No istraživači su potvrdili da su one starije osobe, koje su imale koga zagrliti uvijek ili većinu vremena, iskazale da se osjećaju zdravije naspram starijih koji se nisu grlili. Naravno, dodir općenito smanjuje bol te razinu glukoze u krvi – jedan razlog više da se zagrlite!
Ojačat će samopoštovanje
Dokazano je da za djecu maženje znači ljubav i pripadnost te da je dodir ključan element povezivanja od najranijih dana. Takvi trenuci ostaju memorirani na staničnoj razini, a u kasnijoj nam dobi zagrljaji pomažu da ih se prisjetimo i povežemo s pozitivnim reakcijama, a to znači i povezivanje s vlastitom osobnošću. Sreća i zadovoljstvo samo su neki rezultati tog procesa.
