Neke promjene u životu sami potaknemo, a druge se dogode nenadano. Ove prve obično su poticajne jer dolaze od nas samih, iz naše potrebe da nešto mijenjamo, no zato se s nenadanim promjenama – poput otkaza, rastave braka, bolesti, gubitka ili katastrofe koju je globalno izazvala pandemija koronavirusa – teško nosimo. O tome kako se nositi s nenadanim promjenama, ali i zašto promjene (čak i ako nam se „na prvu“ ne čine pozitivnima) mogu biti poticajne, razgovarali smo s mag. psihologije Tanjom Puretom, direktoricom Centra za poslovno savjetovanje Ramiro (www.ramiro.hr).
„Životne promjene poluga su našeg osobnog razvoja. Kada živimo uobičajen život, onda se u pravilu ponašamo prema ustaljenim obrascima ili navikama od kojih su nam neke korisne, a neke štetne. Na primjer, ako smo usvojili naviku redovitog vježbanja, ona nam je itekako korisna za očuvanje zdravlja. S druge strane, navika sjedenja ispred ekrana nakon posla, uz nezdrave grickalice, može narušiti naš fizički izgled i, posljedično, zdravlje. Svi znamo da bismo se trebali uhvatiti ukoštac s lošim navikama, ali to često odgađamo pronalazeći za to razne isprike. Razlog tome je što u stjecanje nove navike treba uložiti vrijeme i energiju, koje često nemamo. Trošimo ih u druge svrhe, koje nam se čine važnije“, objašnjava Tanja Pureta.
Promjene koje potičemo sami
Ipak, mnogi u jednom trenutku odluče da je vrijeme za promjenu lošeg ponašanja jer žele unaprijediti kvalitetu svog života. Žele izgledati ljepše, osjećati se zdravije, imati više kondicije, uspostaviti bolje odnose s drugima i slično. Tada im cilj koji žele ostvariti daje dovoljno motivacije da preraspodijele svoje resurse (vrijeme i energiju) kako bi ga ostvarili.
„To je promjena koju sami potičemo i ona je u pravilu najbolja vrsta promjene“, kaže Pureta, napominjući kako u toj svjesnoj promjeni ljudi dobrovoljno pristaju na početnu nelagodu radi ostvarenja željenog stanja. Čak i kad smo zadovoljni postojećim stanjem, zov novog je uzbudljiv. Kad sami potičemo promjenu, ustvari se svjesno odričemo nečega što nam nije nužno ili nam ne treba kako bismo stvorili mjesto za ono nešto novo što će nam više koristi. S druge strane, nenadane promjene su one na koje smo potaknuti „izvana“, no i među njima, kaže Pureta, možemo razlikovati one koje smo mogli spriječiti i one koje nismo.
Neželjene i nenadane promjene
„Mogli smo, primjerice, spriječiti nastanak bolesti zbog loših životnih navika ili otkaz zbog naše nesavjesnosti ili nekompetentnosti. Te su promjene posljedica našeg dugotrajnog zatvaranja očiju pred objektivnim činjenicama koje su nam govorile da moramo promijeniti ponašanje. U tom smislu one nisu toliko neočekivane – mi smo se samo iracionalno nadali da se nama neće dogoditi“, smatra ova psihologinja i napominje kako su ove promjene objektivno puno teže jer smo već nešto bitno izgubili (zdravlje, posao, osobu do koje nam je stalo…), a mogli smo sačuvati da smo se ranije odlučili suočiti s lošim navikama.
Osim toga, takve promjene teže subjektivno prihvaćamo jer ih doživljavamo kao svojevrsnu nepravdu. Vidimo, naime, da neki oko nas imaju ta ista loša ponašanja, a da prolaze bez posljedica. Iako je promjene koje su došle izvana najteže prihvatiti, ipak postoje, smatra Pureta, brojni načini koji nam mogu olakšati taj put.
Kako si olakšati?
„U životu svakoga od nas događaju se razne situacije na koje nemamo spreman odgovor. Neke od njih predstavljaju prijetnje našem svakodnevnom načinu života, a u nekima se kriju prilike za bolji život. Takve situacije od nas traže da na određeni način promijenimo način života jer ćemo u suprotnom biti izloženi opasnosti ili propustiti priliku. Na njih možemo reagirati guranjem glave u pijesak u nadi da nam se ipak ništa neće dogoditi; možemo reagirati i ljutnjom i nastavljanjem ‘po starom’ u nadi da će se same riješiti. Možemo osjećati strah i bespomoćnost, što nas može paralizirati i tako onemogućiti da adekvatno reagiramo. Sve ove reakcije imaju loše posljedice za nas. Jedini ispravan pristup je prihvaćanje situacije kakva jest i racionalno analiziranje što možemo učiniti kako bismo je riješili“, savjetuje psihologinja.
Samo takav pristup budi veliku količinu energije koja nam omogućava da osmislimo najbolja rješenja i uspješno ih provedemo. Zato je prihvaćanje promjena i gledanje na njih kao na prilike jako važno za uspješno nošenje sa svim životnim izazovima.
Pozitivno prihvaćanje
Do te spoznaje – da je pozitivno prihvaćanje promjena najbolja opcija – najlakše dolaze oni suočeni s teškom bolešću. Nakon početne faze ljutnje, tuge i straha, takvi ljudi dolaze do faze kada shvate da se trebaju pomiriti sa situacijom jer nemaju mogućnost povratka na staro. Zdravlje je otišlo i sada treba izgraditi novo, na temeljima novih navika i pristupa životu. U tom trenutku prihvaćanja njihova pažnja više nije usmjerena na žalovanje nego na traganje za svim informacijama koje im mogu objasniti kako izgradili novi život.
„Rezultat te izgradnje često je život puno kvalitetniji od onoga prije bolesti. Zato od njih možemo čuti da im je bolest nešto najbolje što im se dogodilo. Štoviše, u jednom psihološkom istraživanju pitali su ljude da navedu što im se najgore, a što najbolje dogodilo u životu. U velikom postotku su i kao najgori i kao najbolji primjer naveli – isti događaj. Najčešće je bila riječ o bolesti, rastavi braka, otkazu ili slično“, kaže Tanja Pureta.
Neželjene promjene na koje nismo mogli utjecati te koje su nas suočile s velikim gubitkom mogu, dakako, imati snažan razorni učinak. Njihovo prihvaćanje je proces koji traje jer osoba treba proći kroz nekoliko faza, poput faze šoka, negiranja novog stanja, ljutnje i tuge. Svaka faza može trajati dulje vrijeme i zato je važno, savjetuje Tanja Pureta, da osoba razumije problem s kojim se suočava, bude strpljiva i nježna prema sebi. Jednako strpljivi trebaju biti i ljudi iz njezine okoline, koji joj mogu puno pomoći u tom procesu, i to najviše svojom blizinom, toplinom i razumijevanjem. „Naravno, ako se osoba teško nosi sa svim tim emocijama, svakako je dobro da potraži stručnu pomoć“, zaključuje Tanja Pureta.
Pročitaj i ovo:
- VIDEO: dr. Joe Dispenza otkriva 5 promjena koje vode do ispunjenijeg života
- Neale Donald Walsch: Promjena dolazi u devet koraka
- Izlaz iz zone komfora: Hrabre akcije najbolji su lijek za nezadovoljstvo
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
