Na sam spomen Galicije, regije smještene na sjeverozapadu Španjolske tik uz granicu s Portugalom, vjerojatno će prva asocijacija biti El Camino di Santiago, hodočašće Put sv. Jakova. Posljednja je stanica ovog duhovnog putovanja grad Santiago de Compostela, gdje se prema vjerovanju nalazi grobnica sv. Jakova, točno na mjestu današnje katedrale.
Legenda kaže da su tijelo sv. Jakova, nakon njegove smrti, učenici poslali brodom iz Jeruzalema u sjevernu Španjolsku. Oluja koja se podigla nedaleko španjolske obale potopila je brod, ali tijelo sv. Jakova ostalo je netaknuto, doplutavši do obale neoštećeno i prekriveno školjkama.
Krajnje odredište hodočasnika
U vrijeme kada je otkrivena grobnica s tijelom sv. Jakova, u 8. stoljeću, počinju i hodočašća. No, tradicija Camina još je starija, jer je Rimljanima predstavljala važnu trgovačku rutu koju su nazivali Mliječnom stazom. Odlazak na Camino prije svega je povezan s duhovnim ispunjenjem, kao simbolička prekretnica koja obilježava važan događaj u životu. Originalna je ruta kretala iz španjolskog grada Oviedo te je brojila oko 320 kilometara. Danas Camino obuhvaća preko 800 km, a poznata francuska ruta kreće iz francuskih Pireneja i prolazi kroz pet španjolskih regija, Navarru, La Rioju, Castillu y León te Galiciju.
Santiago de Compostela finalno je odredište tisuće i tisuće hodočasnika koji ovdje pristižu sa svih strana svijeta. No, Galicija je puno više od toga – destinacija prekrasnih plaža, zadivljujućeg krajolika bujne zelene vegetacije i čarobnih litica, nevjerojatne morske hrane, i još jednog aduta. S preko 300 mineralnih izvora, to je ujedno i vodeće termalno odredište u Španjolskoj.
Termalna kolijevka Španjolske
Termalna ponuda ove autonomne zajednice predstavlja najpotentniji turistički proizvod Španjolske. U zdravstvenim blagodatima termalnih izvora Galicije uživalo se još i prije rimskog osvajanja, a danas je Galicija španjolski lider u termalnoj ponudi, s više od 3 000 smještajnih kapaciteta i 21 lječilištem, koja svake godine privuku oko 150 000 posjetitelja. Osim lječilišta i termalnih centara, ova je regija dom čak 10 postrojenja za flaširanje mineralne vode.
Santiago de Compostela je treća najznačajnija hodočasnička destinacija kršćanskog svijeta, iza Jeruzalema i Rima i posljednja stanica hodočašća El Camino di Santiago.
Najpoznatije odredište Galicije vjerojatno je Santiago de Compostela, glavni grad pokrajine te nakon Jeruzalema i Rima, treća najznačajnija hodočasnička destinacija kršćanskog svijeta. Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, a stari je dio grada 1985. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Ono što krade pažnju impresivna je Katedrala svetog Jakova, u kojoj se prema vjerovanju nalazi i grob cijenjenog sveca.
Iza Santiaga, veličinom drugi najveći grad je A Coruña, nekadašnji politički centar Kraljevine Galicije od 16. do 19. stoljeća te središte pokrajine Galicije, sve dok ga nije zamijenio Santiago de Compostela. Slijedi ga Ourense, poznato termalno odredište i mjesto održavanja Međunarodnog sajma termalnog turizma Termatalia, a među gradovima se ističu još Vigo i Lugo. Vigo je poznata luka i ribarsko središte, jedno od glavnih industrijskih gradova Galicije sa šarmantnim starim gradom i velikim brojem rimskih ruševina. Lugo se također može pohvaliti rimskom ostavštinom – štoviše, jedini je grad u Europi u potpunosti okružen netaknutim rimskim zidinama iz 3. stoljeća, što mu je priskrbilo zaštitu UNESCO-a.
Mali poznati biser
Od četiri provincije koje čine Galiciju, Ourense je jedina pokrajina koja nema izlaz na more te vjerojatno najmanje poznata i istražena od strane turista. No, postoji nekoliko razloga zašto biste trebali pomnije istražiti ovaj termalni biser.
Ourense se može podičiti jednom od najvećih količina geotermalne vode u Europi. S termalnim tokom od 4 milijuna litara ljekovite mineralne vode dnevno, nalazi se na drugom mjestu u Europi, odmah iza Budimpešte. Iako lječilišna tradicija Ourensea datira još iz vremena prije Rimljana, upravo su oni najzaslužniji za razvoj grada, i to zahvaljujući kupališnoj tradiciji oko izvora As Burgas.
Korištenje termalnih izvora potom je uzelo maha – ta se tradicija održala i tijekom povijesti kada je Ourense bila destinacija mnogih hodočasnika na putu u Santiago de Compostela, koji su se ovdje zaustavili kako bi obnovili duh i tijelo u ljekovitim vodama Ourensea.
Termalno blago Ourensea
Utočište od gradske vreve vrijedi potražiti u nizu termalnih kupališta, bazena i izvora u središtu Ourensea i oko njega, koji čine glavnu gradsku atrakciju, Rutu Termal. Većina kupališta duž Termalne rute smještena je na obalama rijeke Miño dok se dva nalaze u starom gradu, a dodatna je pogodnost što omogućuju besplatan ulaz.
Najpoznatiji je termalni izvor As Burgas, jedan su od najznačajnijih i najomiljenijih prostora u gradu, izravno povezani s njegovim nastankom. Tu je rođen drevni grad Aquis Aurienses („grad zlatnih voda“), rimsko naselje formirano oko ljekovitih mineralnih izvora koji i danas teku u srcu povijesnog centra grada.
Termalna povijest španjolskog grada Ourense broji više od 2.000 godina, a započela je na izvorima As Burgas, gdje su prvi rimski doseljenici podigli kupališni kompleks.
Na desnoj obali rijeke Miño nalaze se četiri termalna područja međusobno udaljena tri kilometra: javni bazeni Chavasqueira s toplom mineralnom i ljekovitom vodom, zatim termalni izvor O Tinteiro s vodom koja se preporučuje kod kožnih problema, dva kilometra dalje je Burgo do Muíño das Veigas s četiri javna termalna bazena, a posljednji je Outariz, s četiri bazena i vodom koja ublažava tegobe reumatizma i artritisa.
Za sve ljubitelje plodova mora
Galicija slovi i kao poznata gastro destinacija, koja rječito demonstrira španjolsku gostoljubivost i ljubav prema hrani. Iako vas možda i preskoče besplatni tapasi (mala predjela) uz piće u Madridu, Barceloni, Valenciji ili drugim turističkim gradovima Španjolske, u Ourenseu još uvijek vlada ova stoljetna tradicija. Za vrijeme ručka, odaberite klasičan menú del día, a za večeru se priključite tapas ruti koja obilazi restorane i barove i otkrijte tipičnu španjolsku poslasticu, gdje uz piće dolazi i kriška empanade (mesne pite), kruh i chorizo, ili prženi krumpirići s al-oli umakom.
Ovdje možete uživati u izobilju morskih plodova, pa se tako među tipična jela ubraja hobotnica na sto načina, školjke, riba i drugi plodovi mora. Pulpo a Feira ili Pulpo a la gallega je autentično galicijsko jelo koje se – kad se pravilno pripremi – zapravo topi u ustima. Ovo nevjerojatno jednostavno jelo obično se poslužuje na tržnicama diljem Galicije, ali ima ga i u mnogim tapas barovima. Hobotnica se kuha dok ne omekša, nareže na komadiće i posloži na vrh posteljice od kuhanog krumpira, začinjena samo maslinovim uljem i dimljenom paprikom.
Školjke, pogotovo dagnje, ubrajaju se među glavne zvijezde galicijske gastronomije. Čak imaju i vlastitu zaštićenu oznaku geografskog porijekla, a prepoznat ćete je pod imenom Mejillón de Galicia. A kad imate top namirnicu, najbolje je ne komplicirati oko pripreme – stanovnici Galiciji vole ih jesti jednostavno pripremljene na pari s pari kapi limuna. I, naravno, zalijte sva ova ukusna jela s čašom crnog ili bijelog vina iz neke od poznatih vinorodnih regija Galicije (Rías Baixas, Ribeiro, Valdeorras, Bierzo, Ribeira Sacra i Monterrei).
Galicija je idealna destinacija za svakog ljubitelja morske hrane, ali i poznatih empanada, tapasa, autohtonih juha, sireva i slastica do vatrenog pića Oueimada.
Autentično gastro putovanje
Galicijska empanada je obavezna, a i teško ćete je zaobići – ovo autentično jelo puni se lukom i češnjakom u kombinaciji s mesom ili morskim plodovima. Popularni nadjevi uključuju hobotnicu, tunjevinu, slani bakalar, chorizo… – mogućnosti su beskrajne! Queixo de Tetilla sir je na koji su posebno ponosni, u obliku kupole, a ime je dobio po tome što podsjeća na dojku. No glavni mu je adut kremasta tekstura i blagi okus, što ga čini izvrsnom pratnjom španjolskom pršutu, vinu i maslinama.
U hladnim mjesecima zagrijat će vas Caldo Gallego, omiljena juha među lokalnim stanovnicima. Priprema se od svinjetine, krumpira, repe, kupusa ili kelja, bijelog graha i chorizoa, a često se poslužuje kao predjelo u zimskom menú del día. Sličan će vam „zagrijavajući“ efekt pripremiti i papričice Pimientos de Padrón, pržene i lagano začinjene solju. Neke su začinjene, a neke blage, ali nemoguće je znati dok ih ne isprobate.
I slatko za kraj – možda najpoznatiji galicijski desert je Tarta de Santiago, kolač od mljevenih badema, jaja, šećera i ponekad mrvicu brendija! Šećer u prahu s obrisom čuvenog križa svetog Jakova, zaštitnika Španjolske i grada Santiago de Compostela, tipičan je način dekoriranja ove poslastice.
Ako vas zanima čime sve to zaliti, neće nimalo pogriješiti s vinom. No, preporuka je isprobati i posebno alkoholno piće čija se priprema čini kao pravi magijski ritual. Queimada je doslovno vatreno piće koje se mora zapaliti da bi se prestrašile meigas, galicijske vještice. To je nešto što morate kušati barem jednom u životu, a ako i dalje dišete sljedećeg jutra, slobodno pokušajte ponovo.
Pročitaj i ovo:
- Australija: Fuzija urbanih čuda i maestralnih prizora netaknute prirode
- Černobil: Radioaktivni grad je apsolutna hit turistička atrakcija
- San Rocco: Vodimo vas u najromantičniji istarski boutique hotel
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life? Pročitaj ih online!
