Na zdravlje i metabolizam ne utječe samo izbor namirnica nego i raspored obroka tijekom dana. Preskakanje doručka, obilna večera neposredno prije spavanja ili neprestano grickanje između obroka mogu utjecati na način na koji tijelo obrađuje hranu. Ipak, ne postoji univerzalni raspored koji odgovara svima.
Kako bismo doznali kada je najbolje jesti za potporu zdravom metabolizmu, donosimo savjete dr. Bradleyja Neutela, specijalista endokrinologije i osnivača klinike Coastline Endocrinology. Objašnjava zašto je važan razmak između obroka, ali i kako uskladiti prehranu s prirodnim ritmom organizma.
Idealno vrijeme za doručak, ručak i večeru
Ne morate planirati svaki obrok uz pomoć sata ili postavljati podsjetnike, ali određena dosljednost može biti korisna. Dr. Neutel preporučuje jednostavan raspored:
- Doručak: unutar prvih sat do dva nakon buđenja.
- Ručak: otprilike četiri do pet sati nakon doručka.
- Večera: dva do tri sata prije odlaska na spavanje.
Primjerice, ako ustajete u 7 sati, a odlazite na spavanje oko 22 sata, doručak biste mogli pojesti oko 7.30, ručak oko podneva, a večeru oko 19 sati. Naravno, raspored treba prilagoditi vlastitom vremenu buđenja, odlaska na spavanje i svakodnevnim obvezama.
Što se krije u našem unutarnjem biološkom satu?
Razlog zbog kojeg vrijeme obroka može biti važno krije se u našem unutarnjem biološkom satu. Cirkadijalni ritam utječe na brojne tjelesne funkcije, uključujući probavu i regulaciju glukoze u krvi. Organizam uglavnom učinkovitije obrađuje glukozu kada jedemo ranije tijekom dana jer cirkadijalni ritam utječe na osjetljivost na inzulin i toleranciju glukoze. Drugim riječima, ista hrana može izazvati različitu reakciju organizma ovisno o tome u koje je doba dana konzumiramo.

To potvrđuju i istraživanja. U jednom su znanstvenici zdravim odraslim osobama posluživali jednake obroke u 7, 13 i 19 sati. Pokazalo se da je porast šećera u krvi bio manji nakon jutarnjeg obroka. Drugo istraživanje upućuje na to da obilni kasnovečernji obroci mogu pogoršati toleranciju glukoze. Zato stručnjaci preporučuju da veći dio hrane konzumiramo ranije tijekom dana te da između večere i odlaska na spavanje ostavimo dovoljno vremena.
Kada je najbolje vrijeme za međuobroke?
Međuobroci nisu nužno problem, ali važno je obratiti pozornost na to jedemo li ih zato što smo gladni ili iz navike. Dr. Neutel savjetuje da ih konzumiramo kada osjetimo stvarnu glad između glavnih obroka, birajući manje, ali hranjive kombinacije koje sadrže proteine i vlakna. Dobri primjeri su: grčki jogurt, orašasti plodovi, voće s maslacem od kikirikija te kombinacije voća i jogurta.
S druge strane, učestalo grickanje, osobito namirnica bogatih rafiniranim ugljikohidratima, može pridonijeti prekomjernom unosu energije i naglim promjenama razine glukoze i inzulina u krvi. Takve oscilacije mogu potaknuti i ponovnu pojavu gladi. Važno je pronaći ravnotežu: jesti dovoljno redovito kako ne bismo postali pretjerano gladni, ali i izbjegavati neprestano posezanje za hranom, osobito neposredno prije spavanja.
Kako na metabolizam utječe prečesto jedenje, a kako preskakanje obroka?
Često se može čuti da jedenje manjih obroka tijekom cijelog dana ubrzava metabolizam. Međutim, prema dr. Neutelu, takva navika ne mora nužno donijeti željene rezultate. Prečesto jedenje može značiti da organizam gotovo neprestano prolazi kroz poraste i padove razine glukoze i inzulina. Posebno je problematično učestalo konzumiranje hrane bogate rafiniranim ugljikohidratima, koje može pridonijeti prekomjernom unosu kalorija.

No ni predugi razmaci između obroka nisu idealno rješenje. Kada previše ogladnimo, veća je vjerojatnost da ćemo pojesti više nego što smo planirali, a mogu se pojaviti i izraženije oscilacije šećera u krvi. „Cilj je uspostaviti dosljedan raspored obroka koji zadovoljava energetske potrebe organizma te podupire kvalitetan san i regulaciju šećera u krvi“, ističe endokrinolog.
Zaključak: dosljednost je važnija od strogih pravila
Pokušajte doručkovati unutar prva dva sata nakon buđenja, ručati četiri do pet sati poslije te večerati nekoliko sati prije spavanja. Međuobroke uključite kada ste gladni, a raspored prilagodite svojim dnevnim aktivnostima i potrebama.
Nije potrebno da svaki dan jedete u potpuno isto vrijeme. Važno je pronaći ritam koji možete održavati, bez nepotrebnog preskakanja obroka i neprestanog grickanja.
Pročitaj i ovo:
- Najbolji međuobrok za zdravo starenje: Grčki jogurt i bobičasto voće
- 5 zdravih međuobroka koji pomažu da dulje ostanete siti
- Što se događa s našim organizmom kad preskočimo obrok?







