Jeste li primijetili da vam se dani čine sve kraćima, a popis obaveza sve duljima? Posao, obitelj, prijatelji, kućanske obaveze, vježbanje, poruke i e-mailovi lako ispune gotovo svaki slobodan trenutak. Čak i kada napokon imate vremena za odmor, možda osjećate da biste ga trebali iskoristiti za još nešto korisno.
Godinama nam se govori da trebamo biti produktivni, ambiciozni i stalno u pokretu. No takav način života ima svoju cijenu. Ako neprestano pokušavate biti brži, bolji i učinkovitiji, vrlo lako možete završiti iscrpljeni. Usporavanje ne znači odustajanje od ciljeva, lijenost ili potpuno mijenjanje životnog stila. Ponekad je dovoljno napraviti malo više prostora za odmor, tišinu i trenutke u kojima ne morate ništa postići.
Zašto biste trebali usporiti?
Ako ste navikli biti vrijedni i ambiciozni, vjerojatno vam nije lako stati. Uvijek postoji još jedan e-mail na koji možete odgovoriti, još jedan zadatak koji možete završiti ili još jedna obaveza koju možete riješiti.
Problem nastaje kada svoju vrijednost počnete povezivati s količinom onoga što napravite. Ako radite, osjećate da ste korisni, a ako odmarate, možda osjećate grižnju savjesti. Takav način razmišljanja može dovesti do kroničnog stresa, iscrpljenosti i, dugoročno, izgaranja odnosno burnouta. Usporavanje zato nije znak slabosti. Može vam pomoći da sačuvate energiju i usmjerite je na ono što vam je zaista važno.
Usporite već ujutro – i tijekom dana
Način na koji započinjete dan često određuje njegov ritam. Ako vam je mobitel prva stvar koju uzmete u ruke, vrlo brzo se prebacujete u svijet poruka, vijesti i obaveza. Pokušajte zato prvih nekoliko desetaka minuta provesti bez mobitela. Popijte kavu ili čaj, pripremite doručak, prošetajte ili jednostavno nekoliko minuta provedite u tišini.
Isto vrijedi i tijekom dana. Dok pijete kavu, šetate psa ili perete lice, pokušajte biti prisutni u onome što upravo radite, umjesto da istodobno razmišljate o sljedećim obavezama. Ne morate imati savršenu rutinu. Cilj je samo povremeno usporiti i napraviti malo prostora između jedne obaveze i druge.
Ne morate sve napraviti odmah
Ako ste navikli biti produktivni, možda vam se čini da je najbolji dan onaj u kojem ste prekrižili najveći broj zadataka. No više nije uvijek bolje. Prije nego što prihvatite još jednu obavezu, pitajte se imate li zaista energije za nju. Ako je odgovor ‘ne’, možda može pričekati do sutra. Isto vrijedi i za slobodno vrijeme. Ne morate svaki trening odraditi maksimalno, prijeći što više kilometara ili svaki slobodan trenutak iskoristiti za nešto ‘korisno’. Neke stvari možete raditi jednostavno zato što vam gode.
Nakon završetka radnog dana često nas čekaju kuhanje, čišćenje, vježbanje, kupnja, druženje i obitelj. Lako je ponovno upasti u zamku pretjerivanja. Planirali ste intenzivan trening, ali ste iscrpljeni? Možda vam je potrebna lagana šetnja. Namjeravali ste pospremiti cijeli stan, ali nemate energije? Ne morate sve završiti danas. Napetost u mišićima, ubrzano disanje, nemir, iscrpljenost ili teškoće s koncentracijom mogu biti znak da vam treba predah, a ne još jedan zadatak.
Usporavanje ne znači da morate prestati biti produktivni
Jesen nas gotovo prirodno poziva na sporiji ritam. Dani postaju kraći, večeri duže, temperature niže, a sve više vremena provodimo kod kuće. Iskoristite to kao priliku za jednostavne stvari: pročitajte knjigu koju odgađate, skuhajte omiljeno jelo, prošećite bez mobitela, pogledajte film, pozovite prijatelje na večeru ili jednostavno provedite večer bez plana. Ne mora svaki trenutak imati svrhu.
Možda vas brine da ćete, ako usporite, postati manje uspješni. No cilj nije odustati od posla, ambicija ili ciljeva, nego prestati produktivnost doživljavati kao jedino mjerilo vrijednosti dana. Psihoterapeutkinja Jaclyn Spinelli upozorava da nas kultura stalne produktivnosti može naučiti vlastitu vrijednost povezivati s onime što proizvodimo. Kada se hvale ljudi koji rade tijekom godišnjeg odmora ili odgovaraju na e-mailove kasno navečer, odmor i privatni život lako počinju izgledati manje važnima.
Terapeutkinja Sara Lichstein također ističe da stalna usmjerenost na sljedeći zadatak može udaljiti čovjeka od sadašnjeg trenutka i vlastitog unutarnjeg svijeta. Zato počnite malim koracima: radite jednu stvar odjednom, odložite mobitel, napravite kratku pauzu ili ostavite dio obaveza za sutra.
Manje žurbe može značiti više života
Usporavanje ne znači da ćete imati manje ciljeva, uspjeha, prijateljstava ili iskustava. Možda samo znači da ćete imati više energije da u svemu tome zaista uživate. Jer što vam vrijedi savršeno odrađen posao ako ste nakon njega previše iscrpljeni da biste uživali u ostatku dana?
Ove jeseni zato pokušajte napraviti mali eksperiment. Nemojte uvijek pokušavati napraviti više. Ponekad napravite manje. Ponekad recite ‘ne’. Ponekad ostavite zadatak za sutra. Ponekad samo sjednite i nemojte raditi ništa. Ne morate stalno nekamo stići. Ponekad je dovoljno biti upravo tamo gdje jeste.
Pročitaj i ovo:
- Osjećate da vam život teče prebrzo? Evo kako usporiti vrijeme
- Dr. sc. Sebastijan Orlić: “Starenje ne možemo zaustaviti, ali ga možemo usporiti tjelovježbom”
- Evo što se događa kad nemate vrijeme za sebe – i kako ga pronaći (čak i kada ste zauzeti)
