Prije nekoliko godina glumica Jemima Kirke, poznata po seriji Girls, tijekom odgovaranja na pitanja pratitelja na Instagramu dala je odgovor koji je postao viralni hit. Zanimljivo je kako se fenomen narcis sve češće spominje u ovom kontekstu. Na pitanje kakav bi savjet dala nesigurnim mladim ženama, kratko je odgovorila: “Mislim da previše razmišljate o sebi.”
Iako je njezin odgovor mnogima zvučao grubo, stručnjaci ističu da u njemu ipak postoji zrno istine. Svatko od nas povremeno je usmjeren na vlastite potrebe, osjećaje i probleme. No gdje je granica između zdrave samorefleksije i pretjerane usredotočenosti na sebe koja može narušiti odnose s drugima?
Stručnjaci izdvajaju znakove koji upućuju na narcisoidnost
Psihologinja Sandra Yankah Addo objašnjava kako svi ljudi povremeno mogu biti sebični, tražiti pažnju ili pokazati manjak osjetljivosti. No, kliničari ne promatraju pojedinačne situacije, nego dugotrajan obrazac ponašanja koji se ponavlja u različitim odnosima i životnim okolnostima tijekom godina. Zato izdvajaju četiri znaka koja mogu upućivati na to da je usmjerenost na sebe postala problem.
1. Teško održavate bliske odnose
Ako zbog vlastitih potreba i interesa redovito dolazite u sukobe s prijateljima, partnerom, obitelji ili kolegama, moguće je da previše stavljate sebe na prvo mjesto. Zdravi odnosi temelje se na uzajamnosti. To znači da obje strane pokazuju zanimanje jedna za drugu, slušaju i pružaju podršku. Naravno, svatko ima poneki narušen odnos ili osobu s kojom više ne razgovara. No kada se isti obrasci ponavljaju u gotovo svim odnosima, to može biti razlog za zabrinutost.
2. Ne zanimaju vas tuđa mišljenja i osjećaji
Prema psiholozima, sasvim je normalno razmišljati o sebi, osobito tijekom stresnih razdoblja, bolesti, velikih životnih promjena ili promjene karijere. Problem nastaje kada vlastite potrebe potpuno zasjene potrebe drugih ljudi.
“Ako više nema mjesta za tuđe osjećaje, empatiju ili spremnost na uzajamnost, tada samousmjerenost postaje kronična i može ozbiljno narušiti odnose”, upozorava Yankah Addo. Drugim riječima, pitanje nije koliko razmišljate o sebi, nego možete li istoo iskrendobno saslušati i razumjeti druge.
3. Uvijek morate biti u središtu pozornosti
Ljudi koji su pretjerano usmjereni na sebe često svaku temu uspiju vratiti na vlastita iskustva. Primjerice, prijatelj vam priča kako trenira za maraton, a vi odmah razgovor preusmjerite na svoju utrku od pet kilometara. Povremeno povezivanje vlastitih iskustava sasvim je prirodno, ali kada se svaki razgovor neprestano vraća na vas, to može biti znak problema.
Bračna i obiteljska terapeutkinja Danielle Costanzo ističe kako takve osobe redovito umanjuju iskustva drugih jer im je teško ne biti glavna tema razgovora. Ako osjećate snažnu potrebu za stalnim divljenjem, potvrdom ili pažnjom okoline, vrijedi razmisliti o vlastitom ponašanju.
4. Ne znate se ispričati niti preuzeti odgovornost
Jedan od najočitijih znakova pretjerane usmjerenosti na sebe jest nemogućnost iskrene isprike. Umjesto da priznaju pogrešku, takve osobe često odgovaraju rečenicama poput: “Pa dobro, očito sam grozan prijatelj.” Ili “Nikad ništa ne napravim kako treba.”
Na prvi pogled to zvuči kao isprika, ali zapravo ponovno prebacuje fokus na osobu koja se ispričava, umjesto na onoga tko je povrijeđen. Prema Costanzo, kvalitetna isprika podrazumijeva preuzimanje odgovornosti bez opravdavanja, umanjivanja tuđih osjećaja ili vraćanja razgovora na vlastite emocije.
Zdrava briga o sebi nije sebičnost
Stručnjaci naglašavaju da nije svaka usmjerenost na sebe loša. Naprotiv, samorefleksija može poboljšati odnose. Ako nakon druženja razmišljate jeste li možda nekoga nenamjerno povrijedili te mu se javite kako biste provjerili kako se osjeća, upravo ste pokazali zdravu razinu samosvijesti.
Također, ljudi koji su cijeli život navikli stavljati druge ispred sebe često osjećaju krivnju kada napokon postave vlastite granice. No psiholozi upozoravaju da zauzimanje za vlastite potrebe nije narcisoidnost, nego nužan dio emocionalnog zdravlja.
Društvene mreže dodatno potiču usmjerenost na sebe
Poseban izazov predstavljaju društvene mreže, koje istodobno potiču potrebu za pažnjom i povećavaju nesigurnost. Broj lajkova, komentara i pratitelja lako postaje mjerilo vlastite vrijednosti, a algoritmi često nagrađuju sadržaj koji privlači pažnju.
To može potaknuti ljude da stvaraju idealiziranu sliku o sebi i sve više traže potvrdu okoline. Ipak, sama želja da podijelite vlastiti uspjeh ili iskustvo nije problematična. Važno je zapitati se postaje li potreba za pažnjom trajni obrazac koji narušava odnose s drugima.
Najvažniji znak da vjerojatno niste narcis
Psiholozi ističu jedan zanimljiv pokazatelj. Ako se uopće pitate razmišljate li previše o sebi, analizirate vlastito ponašanje i brinete da ne zasjenjujete druge, velika je vjerojatnost da ne pokazujete obilježja ozbiljnog narcističkog poremećaja ličnosti.
Većina ljudi povremeno postaje više usmjerena na sebe, osobito kada su pod stresom, nesigurni ili emocionalno iscrpljeni. No to je nešto sasvim drugo od trajnog obrasca ponašanja koji obilježava narcistički poremećaj. Stručnjaci zato savjetuju da vlastito ponašanje uvijek promatrate u širem kontekstu i kroz dulje razdoblje, a ne na temelju jedne loše situacije ili jednog neugodnog razgovora.
Pročitaj i ovo:
- Narcisoidni roditelji: 6 načina kako se osloboditi toksičnog utjecaja
- 3 taktike klevetanja koje koriste narcisi – i kako im stati na kraj
- Možemo li prepoznati narcisa po tome što jede? Istraživanje sugerira da je moguće
