Dok priroda cvjeta, a društvene mreže se pune slikama osmijeha, piknika i šarenog cvijeća – vi možda osjećate upravo suprotno. Umjesto euforije i „novog početka“, javljaju se umor, nemir, razdražljivost ili tjeskoba? Ako vas dolazak proljeća ne veseli, nego vas emocionalno iscrpljuje – možda patite od ‘proljetne tjeskobe’, sve češćeg, ali još uvijek rijetko spominjanog sezonskog stanja.
Stručnjaci poput dr. Johna Sharpa, psihijatra s Harvard Medical School, potvrđuju da se mnogi ljudi na proljeće osjećaju destabilizirano. Promjene u količini svjetla, poremećen ritam spavanja, nagle vremenske oscilacije i društveni pritisak da „uživate u životu“ mogu uzrokovati pravi emotivni kaos. Umjesto da osjetite nalet energije, osjećate se kao da vas nešto sputava – i to nije vaša krivnja.
U nastavku saznajte zašto proljetna tjeskoba nastaje, kako je prepoznati i što možete učiniti kako biste se ponovno osjećali smireno, povezano i – svoji.
Zašto do proljetne tjeskobe uopće dolazi
Promjena godišnjih doba može utjecati na vaš mozak i tijelo. Pomak vremena, oscilacije i duži dani mijenjaju naš biološki sat. Stručnjaci poput dr. Terri Bacow ističu da ljudi skloni anksioznosti često teže podnose ove prijelaze – čak i ako dolaze s pozitivnim predznakom.
Simptomi i uzroci – od vremenskih šokova do društvenog pritiska
Iako se proljeće često slavi kao “novo poglavlje”, ono sa sobom nosi i niz izazova:
- Nestabilno vrijeme dodatno remeti emocije.
- Društveni pritisak da budete aktivniji, produktivniji i stalno vani.
- Alergije koje, osim tjelesnih, izazivaju i psihičke reakcije.
- Sezonski afektivni poremećaj koji se, suprotno očekivanju, može javiti i u proljeće.
Ako osjećate kroničnu razdražljivost, nesanicu, nemir ili emocionalnu iscrpljenost – to nisu “samo proljetni dani”. Možda patite od proljetne tjeskobe, pa je važno na vrijeme prepoznati simptome.
Strategije koje pomažu u prevladavanju sezonske anksioznosti
- Napravite plan – Napravite raspored s aktivnostima koje vas smiruju: šetnje, više sna, kvalitetna prehrana.
- Ne forsirajte se – Dajte si vremena da se “probudite” iz zimskog sna.
- Stvorite svoj proljetni ritual – Mali znakovi prijelaza (poput piknika ili uređenja balkona) mogu imati terapeutski učinak.
- Potražite podršku – Psihoterapija ili savjetovanje mogu vam pomoći, osobito ako osjećaji traju dulje od nekoliko tjedana.
Podsjetite se – proljetna tjeskoba nije slabost, već signal
Kako ističe dr. Sharp, problem nije u vama – problem je u promjeni koja jednostavno ne odgovara svima jednako. Niste “čudni” ako vas proljeće ne usrećuje kao druge. Proljetna tjeskoba ne znači da s vama nešto nije u redu, već da vašem tijelu i umu treba malo više vremena i nježnosti da se prilagode. Umjesto da se forsirate da budete sretni na silu, dajte si dopuštenje za sporiji, tiši ulazak u sezonu.
