Koliko god to bila bolna i neugodna tema – zlostavljanje životinja je na brdovitom Balkanu pa i u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek dio naše svakodnevice. Po tom pitanju smo uistinu vrlo daleko od Europe, njihovih zakona i općenito odnosa prema životinjama kao i osjećaja odgovornosti za njihov život.
Svako malo u medijima iskoči neka brutalna priča o zlostavljanju životinja, poput nedavnog događaja u okolici Pule u kojem je psu u usta stavljena petarda, a zbog posljedica eksplozije pas je morao biti uspavan. A jučer je, primjerice, na zagrebačkom Vrbiku policija pronašla 19-godišnjeg mladića koji je petardom teško ranio kujicu.
U velikom broju mjesta u Hrvatskoj nije uopće primjereno korištenje termina ˝kućni ljubimci˝ upravo zbog načina na koji se ljudi odnose prema svojim životinjama. Veliki broj Hrvata smatra da je normalno udariti psa ili neku drugu životinju, da je život na lancu u potpunosti primjeren te da se neželjeni okoti rješavaju bacanjem u rijeku.
Azili za napuštene životinje dupkom su puni zbog ˝odgovornih˝ vlasnika koji na putu na godišnji odmor iz auta iskrcaju svog ˝ljubimca˝ samo zato što se nisu pobrinuli za njegov smještaj tijekom svog izbivanja. Da ni ne spominjemo veliki broj osoba koje su za svog budućeg ljubimca iz uzgoja spremni platiti ogromne svote novaca dok se životinje iz azila koje traže vlasnika svakodnevno uspavljuju.
Takvo stanje se neće promijeniti sve dok se Hrvati ne upoznaju s terminom odgovornog vlasnika. To znači da je život vaše životinje vaša odgovornost. Nitko ne kaže da je biti vlasnik kućnog ljubimca lak zadatak, ali sav trud i zalaganje se isplati te je i višestruko nagrađen – to znaju svi odgovorni vlasnici.
U Europi, točnije, u Švicarskoj sve osobe prije nego što postanu vlasnici psa moraju pohađati četverodnevni tečaj koji im pruža sve potrebne informacije o pravima životinje, ali i obvezama samog vlasnika. Njihovo pravo životinja otišlo je tako daleko da postoje čak i odvjetnici koji zastupaju kućne ljubimce.
Osim toga, problem neće nestati ako okrenemo glavu od njega. Stoga je nužna odgovarajuća reakcija na svaki slučaj zlostavljanja ili zanemarivanja životinja. Od 1. siječnja 2013. na snagu je stupio novi Kazneni zakon kojim zatvorske kazne za mučenje i ubijanje životinja postaju strože, a zlostavljana životinja oduzima se zlostavljaču.
Također, novi zakon ukinuo je mogućnost da se za ubijanje ili mučenje životinja propisuje novčana kazna, već umjesto dosadašnje kazne do šest mjeseci zatvora, člankom 205. propisuje da ˝Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.˝
Kazna za mučenje i ubijanje životinja iz koristoljublja povećana je s jedne na dvije godine zatvora, dok je kazna zatvora do tri mjeseca za onog tko ˝iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme˝ povećana na kaznu zatvora do šest mjeseci.
Naravno, takvi propisi nemaju nikakvu ulogu ukoliko ostanu mrtvo slovo na papiru bez ikakve primjene u pravom životu. Oživljavanju takvog zakona i kažnjavanju zlostavljača uvelike mogu pridonijeti sve osobe koje uoče neki takav slučaj, naravno, uz uvjet da ga prijave.
U slučaju neposrednog zlostavljanja ili usmrćivanja životinje potrebno je odmah nazvati policiju, a ukoliko ste posvjedočili nekom takvom događaju potrebno je podnijeti kaznenu prijavu pismenim putem nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu ili Veterinarskoj inspekciji. Uz prijavu je potrebno priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili video snimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).
