Došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73% u populacijama promatranih divljih vrsta u samo 50 godina (1970.-2020.), prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. Danas objavljen u cijelom svijetu, Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu (Zoological Society London, ZSL), uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5.495 vrsta od 1970. do 2020. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85%), zatim u kopnenim (69%) i morskim (56%). Gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, predstavlja najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95%.
Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava. Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo – čisti zrak, vodu i zdravo tlo za hranu – i postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena.
Globalne prijelomne točke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda. Upozorenje dolazi nakon što je broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu dosegao 14-godišnji maksimum, a ove godine je četvrti put da se službeno dogodilo globalno masovno izbjeljivanje koralja.
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar komentira: „Podatak o smanjenju 73% populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta“.
Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi, ili povratak europskih bizona u središnju Europu. Međutim, izolirani uspjesi nisu dovoljni.
Zemlje su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode (Globalni okvir za biološku raznolikost), ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5ºC (Pariški sporazum) i iskorjenjivanje siromaštva (UN-ovi ciljevi održivog razvoja). Međutim, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka.
Mazzocco Drvar dodaje: „Predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – predstavljaju ključne prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti i smanjenje emisija – sve na pravedan način. To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više financiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije u pogledu klime, prirode i održivog razvoja“.
Generalna direktorica WWF Internationala Kirsten Schuijt rekla je: „Iako je situacija iznimno ozbiljna, još nismo prošli točku bez povratka. Imamo globalne sporazume i rješenja za vraćanje prirode na put oporavka do 2030. godine, ali do sada je postignut mali napredak u provedbi i nedostaje osjećaj hitnosti. Odluke koje donesemo i aktivnosti koje provedemo u sljedećih pet godina bit će ključne za budućnost života na Zemlji. U svojim rukama imamo moć i priliku da promijenimo postojeću putanju. Možemo obnoviti naš planet, ali moramo odmah djelovati“.
Pročitaj i ovo:
- Klimatske promjene: 5 knjiga koje će vam otvoriti oči
- Kako vegetarijanci mogu usporiti klimatske promjene?
- Sadnja šuma mogla bi značajno usporiti klimatske promjene, kažu znanstvenici
