Nadutost nakon obroka, grčevi koji se pojave niotkuda, osjećaj težine i probavne smetnje koje vas svaki put iznova iznenade… Mnogi tada automatski pomisle: “Sigurno je gluten.” Nije ni čudno – društvene mreže, iskustva drugih i vlastiti strahovi lako nas uvjere da je gluten krivac za sve što se događa u našem želucu.
No novo istraživanje objavljeno u The Lancetu donosi neugodno, ali oslobađajuće otkriće: većina ljudi koji vjeruju da su „osjetljivi na gluten“ zapravo reagira na nešto sasvim drugo. Ako razmišljate o izbacivanju glutena, prvo otkrijte što doista stoji iza vaših simptoma.
Reagira li većina ljudi zaista na gluten?
Zanimljivo je da se sve više ljudi “prepoznaje” u simptomima osjetljivosti na gluten: nadutost, grčevi, proljev, umor, „magla“ u glavi… No analiza randomiziranih studija pokazuje iznenađujući podatak – samo 16-30% osoba koje tvrde da su osjetljive na gluten zaista imaju reakciju na gluten. Drugim riječima, veliki dio simptoma ima drugi izvor.
FODMAP-i: skriveni krivci za nadutost i grčeve
Ako vam se simptomi javljaju nakon konzumacije tjestenine, kruha, peciva ili pizze, lako je okriviti gluten. Ali problem često nisu proteini – nego FODMAP-i, fermentabilni ugljikohidrati koje crijeva nekih ljudi teže podnose. Nutricionist Scott Keatley objašnjava da kada se FODMAP-i razgrađuju, stvaraju plin i povlače vodu u crijeva – rezultat je nadutost, nelagoda i “hitnost”. Zato se mnogi koji izbacuju gluten zapravo osjećaju bolje zato što nesvjesno smanjuju FODMAP unose, a ne zato što gluten nestaje.
Ne podcjenjujte nocebo: i očekivanja mogu izazvati simptome
Analiza upućuje i na nocebo učinak – ako čvrsto vjerujete da će gluten izazvati tegobe, veća je vjerojatnost da ćete ih i doživjeti. To ne znači da su simptomi „umišljeni”, nego da ih pojačava psihobiološki odgovor na očekivanje.
Što učiniti prije nego što u potpunosti izbacite gluten
1/ Prvo isključite celijakiju
Obratite se liječniku i napravite testove na celijakiju dok još uvijek jedete gluten, jer izbacivanje glutena prije testiranja može privremeno normalizirati nalaze i otežati dijagnostiku. Ako se pokaže razlog za sumnju, liječnik će razmotriti dodatne pretrage, a gastroenterologinja dr. Sumona Bhattacharya posebno naglašava da bezglutensku prehranu ne treba uvoditi prije testiranja upravo zato što može zamagliti rezultate i odgoditi postavljanje točne dijagnoze.
2/ Razmislite o stručno vođenom FODMAP pristupu
Umjesto brzog prelaska na prehranu “bez glutena”, puno je korisnije raditi s nutricionistom na strukturiranom low-FODMAP protokolu koji se provodi kroz tri faze: eliminaciju namirnica koje mogu izazvati simptome, njihovo postupno i ciljano ponovno uvođenje te konačnu personalizaciju prehrane prema stvarnim okidačima.
3/ Vodite dnevnik simptoma
Bilježite što jedete, kada se simptomi javljaju, koliko su intenzivni i koliko traju, jer upravo takav uzorak liječniku ili nutricionistu može pomoći da razlikuje FODMAP okidače od stvarne osjetljivosti na gluten.
4/ Ne preskačite profesionalnu procjenu
Ako su nalazi na celijakiju uredni, liječnik može dalje procijeniti IBS, poremećaje štitnjače ili druge gastrointestinalne uzroke, a po potrebi i potvrditi „stvarnu” necelijakičnu osjetljivost na gluten kroz kontrolirane uvjete testiranja.
Pametno testirajte, ciljano mijenjajte
Prije nego što prijeđete na prehranu „bez glutena”, imajte na umu da se iza navodne osjetljivosti na gluten vrlo često krije FODMAP netolerancija ili nocebo učinak. Uključite liječnika u proces, razmotrite low-FODMAP pristup pod stručnim nadzorom i prilagodite prehranu prema stvarnim, dokazanim okidačima – a ne pretpostavkama. Tako štitite svoja crijeva, bez nepotrebnog izbacivanja cijelih skupina namirnica.
Pročitaj i ovo:
- Zdrava koža iznutra: Ovo su namirnice za blistav ten i besprijekornu kožu
- Voda s limunom: 6 razloga zašto ju vaša koža obožava
- Gluten i mliječni proizvodi: Je li prehrana uzrok vaših problema s aknama?
