Kada se dvije, po mnogim stručnjacima, neškodljive po zdravlje, a vrlo korisne biljne vrste nađu na popisu novog Prijedloga pravilnika Liste biljnih vrsta zabranjenih u dodacima prehrani, zajedno s imenima kao što su Atropa belladonna (velebilje), Hyoscyamus niger (bunika) ili Nerium oleander (oleander) – jasno je da će se podići velika prašina te da će i stručnjaci, ali i potpuni laici, imati ponešto za reći.
Na vijest koja je prezentirana javnosti, a slijedom nepoznavanja osnovne razlike između termina dodaci prehrani i hrana, uz dramatična uzbunjivanja kako će doći do potpune zabrane uzgoja i korištenja stevije (Stevia rebaudiana) i batata (Ipomoea batatas) – Naturalci su se, iako to možda niste očekivali, na kratko oglušili. Zašto? Jer smo jednostavno zaključili kako treba mjerodavnim institucijama dati priliku da daju svoje objašnjenje, a znajući kako postoji velika razlika između dodataka prehrani i hrane, smatrali smo kako senzacionalističko dizanje prašine nikada ne nosi ništa dobra.
Nije trebalo dugo čekati – prvo se javilo Ministarstvo poljoprivrede sa svojom izjavom, a potom i Ministarstvo zdravlja. Budući su izjave slične, samo vam onu Ministarstva zdravlja prenosimo u cijelosti:
“ZAGREB, 5. veljače 2013. – Ministarstvo zdravlja u postupku je donošenja novog Pravilnika o dodacima prehrani radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije koji, između ostalog, uređuju uporabu biljnih vrsta u dodacima prehrani stevia i batat.
U medijima se pojavila pogrešna informacija da Ministarstvo zdravlja zabranjuje uporabu popularne biljke stevia i slatkog krumpira batat, što ne odgovara istini.
Prema prijedlogu Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima prehrani, čije se donošenje očekuje tijekom veljače, stevia i batat nisu zabranjeni a proizvodnja tih biljaka u Hrvatskoj ničim nije dovedena u pitanje. Ministarstvo zdravlja provelo je javnu raspravu o Prijedlogu pravilnika te ga uputilo na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede.
Ono što je u Pravilniku novo je tzv. negativna lista, odnosno lista biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u dodacima prehrani.
To nikako ne znači da se zabranjuje korištenje batata u prehrani, kao ni uzgoj stevije za proizvodnju steviol glikozida – popularnog prirodnog zaslađivača.
Zašto se list stevije u prirodnom obliku ne može koristiti kao hrana? Razlog za to je što je list stevije u Europi proglašen „novom hranom“ budući da stevia nije bila tradicionalno u uporabi kao hrana. Stoga se registracija i stavljanje na tržište moraju odobriti posebnom zakonom propisanom procedurom. Stevia zasad tu proceduru nije prošla, a steviol glikozid, kao sastojak stevije, proceduru je prošao i odobren je za stavljanje na tržište kao sladilo.
Kod batata je problem to što korištenje izoliranih aktivnih tvari, koje sadrži gomolj biljke, nije dovoljno istraženo za primjenu u dodacima prehrani, no sam gomolj može se koristiti kao hrana u svakodnevnoj prehrani.
Dodaci prehrani su, inače, koncentrirani izvor hranjivih sastojaka (npr. pojedinih vitamina, minerala, omega- 3 masnih kiselina itd) koje uzimamo radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja, obično u obliku, tableta, kapsula i drugim oblicima sličnim lijekovima. Jednostavnim rječnikom rečeno dodaci prehrani su – između hrane i lijekova, regulirani su propisima o hrani, ali zbog sadržaja koncentriranih sastojaka imaju značajniji fiziološki učinak u odnosu na klasičnu hranu, te ih ne bi trebalo miješati s uobičajenom hranom i namirnicama. “
Ukratko, stevija je izvukla kraći kraj od batata
Treba znati kako je stevija je, prije novoga prijedloga Pravilnika o dodacima prehrani bila na listi dozvoljenih biljnih vrsta u Pravilniku o dodacima prehrani („Narodne novine“, broj 46/11). Što se dogodilo da je u tih nekoliko godina proglašena nepoželjnom i odjednom se našla u isto tako nepoželjnom društvu tzv. negativne liste – prvo je pitanje koje će postavit čitatelj ovih redaka? Radi li se o toksičnoj biljnoj vrsti opasnoj za ljudsko zdravlje? – vjerojatno će biti drugo pitanje. Ili su pak u posljednje vrijeme otkrili neke nove činjenice o steviji koje prije nisu bile poznate? Prema našim istraživanjima ove teme ne radi se o ničemu od navedenog.
Da ukratko pojasnimo obrazloženje Ministarstva zdravlja – batat i stevija nisu zabranjeni za proizvodnju, zabranjeni su kao dodaci prehrani. Kako je i samo Ministarstvo zdravlja pojasnilo čitateljima dodaci prehrani nisu hrana, to su koncentrirane supstancije – vitamini, minerali, biljke itd. koje uzimamo radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja.
Prema objašnjenju, batat se ne može koristiti kao dodatak prehrani, ali se i dalje može slobodno uzgajati i koristiti kao hrana, ali – dolazimo do jednog velikog ALI – prema ovome priopćenju, stevija se od sada može uzgajati jedino za proizvodnju steviol glikozida i ne može se koristi kao cijela biljka u prehrani već samo u obliku tog ekstrakta.
Razlog ove odluke leži u tome da je “list stevije u Europi proglašen novom hranom.“
Idemo dalje – zašto se stevija s popisa Dozvoljenih biljnih vrsta prema, još uvijek važećem, Pravilniku o dodacima prehrani preselila na popis Zabranjenih dodataka prehrani – zbog usklađenja sa zakonima Europske unije, kažu nam u Ministarstvu. Isto tako nam kažu – Možete bez problema koristiti steviol glikozid kao sladilo, ali cijelu steviju, njen prah, više niti u hrani ne možete koristiti.
Jesmo vas izgubili do ovoga trenutka? Priznajemo, i mi smo se malo zamislili nad svim ovim pravnim zavrzlamama.
Bijela i zelena stevija – u čemu je razlika?
Zeleni prah stevije ili zelena stevija, je prah dobiven usitnjavanjem osušene biljke i u njemu se, kao i u samoj biljci, nalazi sinergija kemijskih spojeva. Zeleni je prah stevije i sastavom i slatkoćom različit od bijelog praha, izoliranih steviol glikozida i uz svojstva zaslađivanja pokazuje i ljekovita svojstva. Osim glikozida koji su odgovorni za sladak okus list stevije sadrži i flavonoide, organske kiseline, aminokiseline, lipide, eterična ulja, vitamine i minerale.
Navodi se kako slatkoća ide uvelike u korist bijele stevije koja je čak nekoliko stotina puta slađa od saharoze dok je zeleni prah slađi samo četrdesetak puta. Uz to, glikemijski indeks i jedne i druge je jednak nuli pa je to razlog zašto je stevija upravo idealan zaslađivač za dijabetičare.
Ali, pogađate, nije sve u slatkome.
Foto izvor: www.holisticsquid.com/is-stevia-healthy
Stevija – kontroverzna biljka
Porijeklom s južnoameričkog kontinenta gdje je domoroci koriste više od 1500 godina kao sladilo i ljekoviti pripravak, stevija od samog svog pojavljivanja na Zapadu diže prašinu, pogotovo u Americi. Sa stevijom se američka FDA poigravala kao s ping-pong lopticom i u Americi je bila malo odobrena, malo nije, pa joj je FDA dopustila upotrebu kao dodatka prehrani, ali zabranila kao aditiva. Da, skratimo priču – steviji se status stalno mijenjao i u Americi i u Europi, a kako stvari danas stoje – mijenjat će se i dalje.
Do novog Pravilnika je u Hrvatskoj bila dopuštena samo uporaba steviol glikozida kao sladila ako je pripravak sadržavao 95% čistog steviozida i/ili rebaudiozida A, dok su se osušeni listovi do sada mogli koristiti u dodacima prehrani samo zajedno s ostalim dozvoljenim biljkama, ali ne sami.
S novim je Pravilnikom ova priča potpuno drugačija, ali ostaje nam zaviriti u činjenice.
Zelena stevija je više od zaslađivača
Osim kao zaslađivač, cijela se biljka, upravo zbog sinergije ljekovitih sastojaka u njoj, ispituje i za regulaciju rada gušterače, kao prirodni antibiotik, kod visokog krvnog tlaka, kod poremećaja probave, kao sredstvo za mršavljenje, kao kardiotonik, diuretik i izvor antioksidansa. Iako mnogi autori navode kako se većina istraživanja treba ponovno provesti na većem broju ispitanika – puno je istraživanja koja govore upravo u korist ovakvom djelovanju stevije.
Uz to, list stevije koristan je i u kozmetici za rješavanje velikog broja dermatoloških problema (akni, psorijaze, seboreje…) jer se uz ljekovita svojstva pokazala i kao snažan prirodni ovlaživač.
Pa u čemu je onda kvaka? Idemo pogledati nuspojave i kontraindikacije.
Foto izvor: Wikipedia
Nuspojave i interakcije stevije
Steviol glikozidi pokazali su se sigurnima u dozi do 1500 mg dnevno korištenja kroz dvije godine. Neke osobe koje su uzimale steviju ili steviol glikozide prijavili su nadimanje ili mučninu, vrtoglavicu i bol u mišićima. Stevija može uzrokovati alergijsku reakciju kod osoba preosjetljivih na porodicu Asteraceae, a potrebno je pripaziti i kod dijabetičara jer može doći do promjene u razinama šećera u krvi i eventualne potrebe za prilagođavanjem doze inzulina. Može se dogoditi da stevija smanji već nizak krvni tlak kod ljudi koji inače imaju nizak tlak.
Stevija se ne bi smjela uzimati, zbog diuretičkog djelovanja, zajedno s litijem, potom s lijekovima za dijabetes (ako se strogo ne kontrolira razina šećera u krvi), isto tako treba pripaziti kod lijekova za povišeni krvni tlak jer ga stevija može sniziti. I to bi otprilike bilo to, barem od podataka na koje smo mi naišli.
Kod velikog broja odobrenih biljnih vrsta naći ćete kako je ovaj popis puno, puno dulji.
Doc. Dr. sc. Bruno Novak: Ovo je apsurd!
Doc.dr. sc. Bruno Novak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu bio je poprilično oštar prema donošenju novog Pravilnika te je za Liderpress.hr izjavio:
– Doista nisam vjerovao da će sad i naša Ministarstva pokazati toliku poniznost i slijepu poslušnost ovim doslovnim prepisivanjem EU direktiva i pravilnika. Ovo je apsurd, tim prije što je u Hrvatskoj stevija (Stevia rebaudiana) na popisu dozvoljenih biljnih vrsta za uzgoj još od 1920. godine, kad mnogi u svijetu nisu ni znali za nju! Upozoravam već dulje vrijeme odgovorne ljude u Ministarstvu poljoprivrede i zdravlja na općedruštvenu korist od omasovljenja uporabe stevije zbog njene ljekovitosti, no za to nema sluha, jer odgovor je da se naši pravilnici moraju uskladiti s važećim pravilnicima o dodacima hrani EU-a. Da postoji volja, siguran sam da se ova nepravda, kojom se i stevija i batat stavljaju na negativnu listu s otrovnim biljem. Nije li apsurd i u EU-u, da dozvoljava uporabu steviol glikozida kao dodatnoj hrani u brojnim prehrambenim proizvodima, a da se istovremeno tu biljku zabranjuje za tržišno pojavljivanje u bilo kojem drugom obliku. – izjavio je za Liderpress.hr Bruno Novak.
U razgovoru s Naturala.hr doc.dr.sc. Novak je izjavio kako se “nada da će ipak proraditi razum te da će ipak nadležne institucije konačno prepoznati vrijednosti i stevije i batata”. Uz to je nam je rekao kako bi volio “vidjeti da Hrvatska ipak u nekim stvarima zadrži svoju autonomnost u odnosu na Europsku uniju”.
Ne smiješ proizvoditi mrkvu, ali smiješ beta-karoten od mrkve!
Kako smo saznali od proizvođača stevije OPG-a Nedjeljko Jerončić, stevija će se moći i dalje uzgajati i kao medonosna biljka, ali i za kozmetičke svrhe kao i za izvoz te postoji mogućnost da će najveći dio stevije uzgojene na našim poljima u budućnosti završiti u nekom stranom laboratoriju u kojemu će se pretvoriti u steviol glikozide, prirodni zaslađivač. – “To je kao da vam netko kaže, nisam zabranio mrkvu, a dozvoljen je njen uzgoj za preradu u beta karoten!” – kazali su nam ogorčeni proizvođači.
To je jedan scenarij, a drugi je da će ipak proizvođači pokušati pronaći neku rupu u zakonu, kao što su, recimo, učinili u nekim europskim zemljama, gdje su domišljati proizvođači steviju registrirali u kozmetičke svrhe. Pa tako, kupite prah zelene stevije, na kojemu piše: maska za lice, a koristite ga onako kako vi odlučite.
Domišljato, zar ne, ali mora li zaista biti tako?
Takve sumnje proizvođača potvrdio je i sam doc.dr.sc. Bruno Novak, koji je godinama mukotrpno radio na širenju uzgoja stevije kao jedne od novih kultura u Hrvatskoj.
– OPG-i će, kaže Novak, stupanjem na snagu najavljenog ograničenja uporabe stevije samo na bijelu formu zaslađivača, dakle, samo na industrijski dobiven ekstrakt, biti direktno ugroženi, a njihova će, ne mala ulaganja, biti dovedena u pitanje. S obzirom da u Hrvatskoj nema laboratorija za ekstrahiranje steviol glikozida i dobivanje dozvoljene ‘bijele stevije’ za zaslađivanje, jer riječ je o vrlo velikim investicijama, ovim se pravilnikom ujedno pogoduje uvoznicima iz Kine i drugih zemalja, a uništava se vlastita poljoprivredna proizvodnja izuzetno ljekovite biljke čije je vrijeme tek trebalo doći.
I za kraj, Naturala.hr izražava svoju nadu da će se ipak, još jednom razmotriti sve činjenice vezane uz steviju jer ovakav zakon sigurno ne ide na ruku niti proizvođačima, a niti nama konzumentima. Proglašavanje stevije “novom hranom” objašnjenje je koje nam je pristiglo iz Ministarstva zdravlja, a u vrijeme kada u trgovinama zdrave hrane bez problema možemo kupiti sve vrste algi, kuzu prah, shitake gljive i slične namirnice koje sigurno nisu hrvatske autohtone.
Apeliramo na razum i ponovno preispitivanje činjenica jer na koncu konca i Ministarstvo i zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede su tu zbog nas.
Slažete li se?
Pišite nam što mislite o ovoj temi!
Napisala: Andrea Šitum, urednica portala Naturala.hr
fitoaromaterapeutkinja
