Slomljeno srce mnogi doživljavaju kao metaforu za tugu nakon gubitka voljene osobe, no ono može biti i ozbiljno medicinsko stanje koje doslovno mijenja oblik i snagu srca. Ako ste ikada osjetili da vam bol u grudima dolazi zajedno s tugom, stresom ili šokom, možda ste se susreli s onim što liječnici nazivaju sindrom slomljenog srca ili takotsubo kardiomiopatija.
Za mnoge ovaj sindrom znači ne samo emocionalnu bol nego i ozbiljne fizičke posljedice – umor, otežano disanje i povećan rizik od zatajenja srca. Upravo zato vijest da su znanstvenici pronašli načine kako vježbanje i terapija mogu pomoći, donosi novu nadu.
Put do zacjeljivanja slomljenog srca
Prvo svjetsko randomizirano kliničko ispitivanje pokazalo je da se već nakon 12 tjedana ciljane tjelesne aktivnosti ili kognitivno-bihevioralne terapije mogu vidjeti značajna poboljšanja u radu srca. Studija, predstavljena na najvećem svjetskom kardiološkom kongresu u Madridu, dokazala je da oba pristupa mogu povećati energiju srca, fizičku izdržljivost i opće stanje, prenosi The Guardian.
Dr. David Gamble sa Sveučilišta u Aberdeenu naglasio je da takotsubo sindrom ostavlja dugotrajne posljedice, često usporedive s preživljenim srčanim udarom. „Os mozak-srce“ ključna je u procesu oporavka – upravo zato i terapija i vježbanje djeluju. Oba pristupa pokazala su mjerljive rezultate: pacijenti su povećali udaljenost koju mogu prijeći, kao i VO2 max, što znači bolje funkcioniranje srca i pluća.
Plivanje, biciklizam, aerobik, hodanje i kognitivno-bihevioralna terapija
Program vježbanja uključivao je plivanje, biciklizam, aerobik i hodanje, s postepenim povećanjem intenziteta. Rezultati su pokazali da su pacijenti nakon 12 tjedana mogli prijeći prosječno 528 metara u šest minuta – značajno više nego prije programa.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) provedena je kroz individualne sesije, osmišljene posebno za pacijente sa sindromom slomljenog srca. Osim što je ublažila stres i pomogla mentalnom zdravlju, izravno je poboljšala funkciju srca, što je jedno od najintrigantnijih otkrića istraživača.
Ispitivanje je obuhvatilo 76 pacijenata, većinom žena prosječne dobi od 66 godina. Obje metode – vježbanje i KBT – dovele su do povećanja potrošnje kisika i poboljšanja rada srca. Stručnjaci vjeruju da bi ove terapije mogle smanjiti simptome i dugoročno produžiti život pacijentima sa sindromom slomljenog srca.
Oporavak kompletnim osnaživanjem osobe
Stručnjaci se slažu – prava snaga u borbi protiv sindroma slomljenog srca leži u balansu uma i tijela. Dok vježbanje potiče srce da ponovno kuca snažnije i zdravije, kognitivno-bihevioralna terapija pomaže da se oslobodimo emocionalnog tereta koji je često okidač bolesti. To znači da oporavak ne dolazi samo kroz medicinske tretmane, već i osnaživanjem čovjeka – fizički i mentalno.
