Postoji li išta slađe od širokog dječjeg osmijeha koji otkriva malu, bijelu perlu na mjestu donjih srednjih sjekutića, takozvanih jedinica, koju ćete ugledati kada dijete navrši otprilike šest mjeseci? U to se vrijeme i sami roditelji počinju intenzivnije interesirati o oralnom zdravlju djeteta, postavljajući svoja prva pitanja o zdravlju mliječnih zuba pedijatrima i stomatolozima od kojih su najčešća ova: „Kada započeti s pranjem zuba?“ i „ U kojoj dobi dijete prvi puta odvesti stomatologu?“
Prije no što se pozabavimo odgovorima na njih, treba znati kako briga za prvi zubić vašeg djeteta ne smije započeti njegovim nicanjem, već mnogo ranije – ubrzo nakon što žena sazna da je trudna.
Briga za mliječne zube započinje trudnoćom
Za rast i razvoj zdravih zubi potrebno je zdravo okruženje u kojem će zubi nakon nicanja dosegnuti optimalnu maturaciju – završno sazrijevanje i čvrstoću zubnih tkiva, osobito onog najpovršnijeg: cakline. Dobra okolina zuba u fazi maturacije učinit će ih otpornijima na djelovanje lokalnih čimbenika poput kiselina nastalih metabolizmom hrane u ustima kao i sveprisutnih bakterija. Uobičajena je predodžba kako bebe nemaju zube, ali to nije istinito – dvadeset zubića koji će se pojaviti u prve dvije do tri godine života, formirani su već prije rođenja i zato odgovor na pitanje kada započeti brigu o zubima, mora biti bitno drugačiji od onoga što se preporučivalo prije nekoliko desetljeća. Moderna stomatologija smatra kako briga o zdravlju zubi počinje od trenutka njihovog stvaranja, odnosno, od prenatalnog razvoja organske osnove zuba u trudnoći majke, te da traje tijekom cijelog života.
Organska osnova za rast i razvoj prvih dječjih zuba stvara se već tijekom šestog tjedna embrionalnog razvoja, dok mineralizacija tog organskog matriksa započinje tijekom četvrtog mjeseca trudnoće. Za kvalitetnu organsku osnovu i adekvatan proces mineralizacije potrebna je zdrava prehrana trudnice s dostatnim količinama bjelančevina, vitamina i minerala, ugljikohidrata i masti. Kao i kod razvoja koštanog sustava, tako je i za razvoj zubi od neprocjenjive važnosti dostatna količina kalcija koju trudnica može uzeti iz 0.5 ili 1 l mlijeka ili odgovarajućih mliječnih proizvoda dnevno. Trudnice su uglavnom dobro informirane te, osim zdrave prehrane, uzimaju i dodatke prehrani koji će osigurati optimalne količine vitamina i minerala u njihovu organizmu, ali nikada nije naodmet još jednom ponoviti – raznovrsna prirodna prehrana nema alternativu u trudnoći!
Trudnice, ne zaboravite na fluor!
Već na samom početku trudnoće, u prvom trimestru, odlučite se na prvi kontrolni pregled i posjet svom stomatologu te tako osigurajte optimalno oralno zdravlje – svoje, ali i bebino. Osim posjete stomatologu, za vrijeme trudnoće nužno je smanjiti unos šećera jer šećer, zajedno s lošom higijenom, dovodi do stvaranja karijesa i stoga vodite računa da ne uzimate šećer između obroka. Poboljšanje mineralizacije zubi djeteta potiče se fluorom, kojeg nema dovoljno u prirodnoj prehrani te se preporučuje dodatno uzimanje fluora od četvrtog mjeseca trudnoće pa sve do poroda, nastavljajući i tijekom laktacije. Kada dijete prelazi na drugu prehranu, poželjno je supstituirati fluor razmjerno dobi djeteta.
Zašto je važan fluor? U procesu mineralizacije organskog matriksa zuba, fluor se s ostalim mineralima ugrađuje stvarajući čvrsto zubno tkivo. Naime, pokazalo se da se zbog djelovanja fluora javlja bolja kristalizacija cakline, tog najtvrđeg dijela zuba, stvaraju se veći kristali pa je površina cakline zaobljenija, glađa, strukturno kvalitetnija, tvrđa i otpornija na djelovanje kiselina što kasnije doprinosi lakšem održavanju oralne higijene i smanjenju zaostalog plaka. Najvažnija je spoznaja da endogena fluoridacija (peroralno uzimanje fluora) djeluje na zube do nicanja, a na iznikle zube djeluje samo lokalno primijenjen preparat fluora te savjetujem trudnicama da se o fluoridaciji raspitaju kod svog stomatologa i da nipošto ne uzimaju fluor na svoju ruku.
Kada započeti s oralnom njegom?
Iako kod najvećeg broja mališana prvi mliječni zubi niknu između petog i sedmog mjeseca, nerijetko se dogodi da neka djeca dobiju svoj prvi mliječni zubić s tri mjeseca ili čak puno kasnije od svojih vršnjaka – s navršenih godinu dana. Doduše, neka djeca mogu i ugledati svijet s jednim ili čak dva iznikla zubića, no to nisu pravi mliječni zubi, već predmliječni ili urođeni zubi – rožnate tvorevine nastale prije same odontogeneze, koji mogu ometati pravilan rast i razvoj ostalih zubića, ali i samo dojenje. Ako primijetite upravo taj predmliječni zub, savjetujem da posjetite stomatologa koji će najbolje procijeniti što učiniti s njim, ali najvjerojatnije jest da će ga izvaditi.
Prilikom nicanja, neke su bebe nervoznije od drugih i to prvenstveno zbog oticanja i bolnosti zubnog mesa prije no što zubić nikne. Dijete može biti nemirnije, slabije spavati noću ili danju, može imati potrebu za grizenjem nekih predmeta ili svojih prstića i šake, a pojačana je i salivacija (slinjenje). Nerijetko djeca gube apetit prilikom nicanja zubi, a zbog pojačane salivacije mogu se pojaviti i osipi na obrazima, licu ili prsima. U samo vrijeme nicanja zubi možete nježno prebrisati desni mekom sterilnom vlažnom gazom ili higijenskim štapićem i tako lagano privikavati dijete na oralnu njegu. Kada nikne prvi zub čistite ga gazicom ili higijenskim štapićem prethodno umočenim u vodu, a nakon nicanja gornjih srednjih sjekutića možete kupiti i prvu četkicu za zube koja mora biti posebno oblikovana i namijenjena upravo djeci te dobi. Ispočetka ćete zubiće prati dvaput dnevno samo vodom i četkicom, a nešto kasnije, kad se dijete privikne na ovakvu oralnu higijenu i nauči ispljunuti sadržaj u ustima, uvedite i pastu – izaberite onu koja sadrži fluor i ksilitol i ugodnog je okusa koji će djetetu odgovarati.
Šest mjeseci nakon nicanja prvog zuba, taman negdje oko prvog rođendana, odvedite dijete stomatologu i nastavite dalje s redovitim kontrolama svakih šest mjeseci. Time će dijete steći naviku odlaska stomatologu, riješiti se straha, a stomatolog će moći prevenirati nastanak i razvoj karijesa redovitim pregledima i fluoridacijom.
Savjeti za zdrave zubiće
– Izbjegavajte da dijete zaspi uz bočicu
Osim ako je u njoj voda, izbjegavajte da dijete usne imajući u ustima bočicu soka, nadomjesnog ili pravog mlijeka. Svi takvi napitci sadrže šećer koji će nahraniti bakterije, a poznato vam je kako bakterije u zubnom plaku proizvode kiselinu koja otapa minerale iz cakline i tako može uzrokovati karijes.
– Izbjegavajte slatkiše i sokove koji sadrže šećer
Neku ćete djecu moći vidjeti kako cijeli dan nose svoju bočicu s voćnim sokom koji još dodatno sadrži šećer, od čega se vjerojatno svakom stomatologu digne kosa na glavi. Takvi sokići nisu povezani samo s karijesom, već ih se može povezati i s pretilošću djece, kažu istraživanja. Stoga, opredijelite se radije za zdrave varijante voćnih sokova bez dodanog šećera i ograničite njihov dnevni unos na najviše 200 ml dnevno. Voće je važan izvor vitamina i minerala za vaše dijete, ali voćni sokovi nisu cjelodnevna opcija.
– Zdrava prehrana je najvažnija
Ekološki uzgojeno voće i povrće, orašasti plodovi, organski uzgojeno meso zdravi su za vaše dijete, dok slatkiši, grickalice, brza hrana, prehrana bogata šećerima – nisu. Niti za cjelokupno zdravlje vašeg djeteta, niti za zdravlje zuba. Imajte to uvijek na umu.
– Navikavajte dijete na čašu
Kako biste izbjegli pojavu karijesa bočice (karijesa koji se kod djece javlja do treće godine starosti) čim procijenite da je stiglo vrijeme, naviknite dijete na upotrebu čaše i neka gasi žeđ vodom, sokove mu dajte tek kao poslasticu ili nadomjestak za voćni obrok.
– Motivirajte dijete da povede brigu za svoju oralnu higijenu
Što ranije krenete s podukom o važnosti oralne higijene, to bolje. Zato je upravo doba nicanja prvih zuba od izuzetne važnosti za usvajanje prvih znanja o oralnoj higijeni. Osim što ćete djetetu gazicom ili higijenskim štapićem oprati prve zubiće, ono mora vidjeti kako i njegovo roditelji brinu za svoje oralno zdravlje jer – iako su mali, uče primjerom. Stoga, postanite najbolji primjer vlastitoj djeci, a njihov će vam zdravi osmijeh biti najbolja nagrada.
.jpg)
Autor članka:
dr. Zdenko Trampuš, DDS
www.ortoimplant.hr
