Povodom Movembera, mjeseca kada o muškom zdravlju govorimo glasnije nego inače, važno je podsjetiti na činjenicu koja spašava živote – rak prostate u ranoj je fazi jedna od najizlječivijih malignih bolesti. Nažalost, u praksi se i dalje prečesto otkriva kasno, a najnoviji podaci OECD-a pokazuju da smo među zemljama s najvišom incidencijom raka u Europi, što dodatno naglašava važnost pravodobnih pregleda i moderne dijagnostike.
Upravo tu veliku ulogu ima PET/CT tehnologija s prostata specifičnim membranskim antigenom (PSMA), danas dostupna i u UPMC Hillman Cancer Centru Hrvatska u Zaboku, koja omogućuje detekciju tumora i mikrometastaza u cijelom tijelu – čak i kada su manje od jednog centimetra – i time oboljelima daje priliku za pravodobno, precizno i učinkovitije liječenje.
Koliko rana dijagnostika može promijeniti tijek bolesti, zašto muškarci i dalje odgađaju preglede i kako danas izgleda suvremena onkološka skrb u Hrvatskoj, u razgovoru nam je otkrila prim. Sunčica Andreja Rogan, dr. med., specijalistica nuklearne medicine i stručnjakinja UPMC Hillman Cancer Centra Hrvatska.
Dr. Rogan, kako biste ocijenili razinu osviještenosti muškaraca u Hrvatskoj o važnosti preventivnih pregleda, osobito kada je riječ o raku prostate?
– U posljednjih nekoliko godina, može se reći da je svijest o pojavnosti raka općenito veća nego prije pandemije COVID-a, osobito među muškarcima mlađih dobnih skupina. Uz kontinuirano poboljšanje zdravstvene skrbi, to se odrazilo i na bolje ishode liječenja, što se vidi i u statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
S obzirom na to da se rak prostate ipak javlja najčešće u populaciji iznad 70 godina, važno je da i ta skupina muškaraca na vrijeme dođe na preglede, vađenje krvi na PSA i slično. Mlađi muškarci obično dolaze na preglede u sklopu organiziranih sistematskih pregleda, dok se umirovljenici nekako opuste i ne dolaze u ranim fazama bolesti kada je rak izliječiv. Vjerojatno upravo zato u starijim skupinama vidimo češće uznapredovale faze raka prostate, koji onda i rezultira lošijim ishodom.
Koja je uloga nuklearne medicine u otkrivanju zloćudnih bolesti, s posebnim naglaskom na rak prostate?
– Nuklearna medicina ima ključnu ulogu u dijagnostici i liječenju većine karcinoma. Kod raka prostate ipak nije primarna dijagnostička metoda, primjenjuje se tek kada je bolest dokazana ili kada postoji sumnja na širenje izvan prostate.
Kako djeluje PET/CT tehnologija i zašto je ona važan dijagnostički alat u suvremenoj medicini?
– Nuklearna medicina koristi molekule koje se specifično vežu za stanice raka ili na neke dijelove, a raspodjela u tijelu pacijenta vidljiva je zahvaljujući radioaktivnom obilježivaču kojeg možemo pratiti vanjskim uređajem i dobiti sliku nakupljanja patoloških stanica u cijelom tijelu nakon primjene samo jedne injekcije. Ova metoda je jedinstvena među slikovnim tehnikama po svojoj visokoj specifičnosti. Uz to, vrlo je visoko osjetljiva metoda – omogućuje detekciju tumora i metastaza u vrlo ranim fazama, čak i kada su procesi manji od centimetra. Također, možemo je koristiti nakon terapije kako bismo ustanovili koliko smo stanica raka „uništili“ i postoje li još žive stanice koje treba dodatno liječiti.
– Kod pacijenta s potvrđenim rakom prostate, magnetna rezonanca zdjelice možda neće pokazati uvećane limfne čvorove koji bi upućivali da se rak proširio izvan prostate. Međutim, kada se napravi i PET/CT s PSMA obilježivačem, može se uočiti patološki čvor u zdjelici i to neovisno o veličini čvora te se može pravodobno odlučiti za operativno uklanjanje ili zračenje tog čvora. Time se liječenje provodi u ranoj fazi širenja raka izvan prostate. Na istoj snimci analizira se cijelo tijelo, svi limfni čvorovi, kosti, pluća, jetra, a ne samo zdjelica.
Zašto muškarci često izbjegavaju razgovor o vlastitom zdravlju i odgađaju odlazak na liječničke preglede?
– Smatram da je to djelomično kulturološki fenomen. Na ovim prostorima dugo je prisutan patrijarhalni model: muškarci su “jači”, oni su glava obitelji, oni se skrbe za opstanak i napredak. Pokazati da nešto nije u redu, osobito sa spolnim sustavom, smatra se slabosti. S druge strane, u jugoistočnoj Europi još uvijek postoji postupak prema kojem se zdravlje uzima „zdravo za gotovo“ i da se unatoč nezdravim navikama (obilna, masna hrana, alkohol, neaktivnost, izloženost kemikalijama) ništa ne može dogoditi. Takav stav često odgađa odlazak na pregled.
Na koje ih načine možemo potaknuti da odgovornije pristupe svom zdravlju i redovito obavljaju preventivne preglede?
– Aktivnosti poput kampanje za Movember i javnozdravstvene aktivnosti putem svih medija značajno doprinose povećanju svijesti o muškom zdravlju i općenito osjećaju zdravlja i blagostanja. Pokretanje programa redovitih sistematskih pregleda za muškarce u najrizičnijoj populaciji je izuzetno važan korak jer tada možemo personalizirati problem koji svaka pojedina osoba ima. Kampanje za podizanje svijesti postoje, ali za stvarne promjene ključna je ustrajnost i financijska potpora zajednice. Bez volje građana da se odazovu i obave preglede, nećemo postići željene rezultate, odnosno bolje ishode liječenja i smanjenu smrtnost od tumorskih bolesti.
Što biste poručili muškarcima koji vjeruju da se ozbiljne bolesti „njima ne mogu dogoditi“?
– Željela bih ih potaknuti da više razgovaraju s prijateljima, sa ženama ili s osobama od povjerenja, ako primijete da nešto nije u redu. Također, da više pažnje posvete vlastitom tijelu: primijete li da im „visi“ trbuh, da se umore prilikom pretrčavanja samo desetak stepenica… Ne trebaju čekati dok se ne sruše ili dok se ne dogodi konkretnija promjena u funkciji ili izgledu tijela, trebaju reagirati odmah.
Kako je otvaranje UPMC Hillman Cancer Centra u Zaboku utjecalo na dostupnost vrhunske onkološke skrbi u Hrvatskoj?
– Vjerujemo da će jednostavna dostupnost visoke tehnologije liječenja karcinoma i u Krapinsko-zagorskoj županiji doprinijeti smanjenju broja uznapredovalih, teško lječivih slučajeva ne samo u ovoj županiji, već na razini Hrvatske te okolnih zemalja. Dodatno, dostupnost ovakve tehnologije i onkologa u Zaboku doprinosi rasterećenju zagrebačkih centara kamo gravitira najveći broj oboljelih od karcinoma na dijagnostiku i terapiju, što znači da svi pacijenti mogu dobiti visoko kvalitetnu uslugu onda kada im je najpotrebnija, bez čekanja.
Što ta nova zdravstvena infrastruktura konkretno znači za pacijente suočene s dijagnozom raka?
– Naš Centar služi kao daljnja ekstenzija izvrsnosti medicine u Hrvatskoj, još jedan poligon za primjenu i prijenos najsuvremenijih tehnologija dijagnostike i liječenja za početne i za uznapredovale faze karcinoma, i to zahvaljujući edukaciji naših djelatnika u matičnom centru u Pittsburghu u Americi, kao i trajnoj konzultaciji svih stručnjaka u svim UPMC centrima u Europi i Americi. Svi se moramo ujediniti u borbi protiv najvećeg neprijatelja suvremenog društva.
– Utvrđeno je da gotovo 80 % muškaraca starijih od 80 godina ima razvijen rak prostate koji u polovice ostaje latentan do smrti te većina ne umire od njega, već s njime. Osim nasljedne i rodne predispozicije, dokazano je da su česti upalni i i kronični procesi koji dugo traju podloga za ubrzanu pojavnost raka. Znači to može dovesti do ranijeg i agresivnijeg oblika raka prostate.
Koje biste savjete dali muškarcima srednje i starije životne dobi kada je riječ o očuvanju zdravlja?
– Umjerenost je zlatna formula za sve – u poslu, ljubavi, vježbanju, ali najviše u jelu i piću. Tijelo pamti!
Koju biste ključnu poruku željeli uputiti našim čitateljima povodom Movembera?
– Ako ste mlađi od 40 godina, jednom mjesečno pregledajte testise, ne samo u studenom, mjesecu kojeg mnogi nazivaju i Movember. U slučaju da ste stariji, redovito se naručujte na sistematske preglede, odazovite se na poziv za vađenja PSA te svakako posjetite urologa iako nemate izražene smetnje.
