Glavni su uzročnici ljetnih viroza virusi iz skupine enterovirusa, koji su zaslužni i za ime enteroviroza. Od raširenih enteroviroza pobolijevaju svi, a najčešće se pojavljuju tijekom ljeta i početkom jeseni. Bolest se najčešće prenosi prljavim rukama, a u slučaju prijenosa s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem. U vrijeme ljeta velik izvor zaraze može postati i kontaminirana voda, prvenstveno ona iz bazena – velik broj ljudi koji posjećuje bazene dovodi do prljavije vode, čime ona postaje izvor moguće zaraze. Upravo su iz tog razloga najčešće obolijevaju djeca između 4 i 12 godina.
Simptomi uključuju upalu grla, povraćanje, proljev i povišenu temperaturu. Temperatura se naglo penje do 40°, prati je malaksalost i glavobolja, uz proljev koji traje do tri dana. Uz ove blage enteroviroze, javljaju se i teži oblici kao što su meningealna enteroviroza (upala moždanih ovojnica), enterovirusni encefalitis (upala mozga), egzantem (stanje slično ospicama), herpangina (upala usta i ždrijela) te Bornholmska bolest (praćena bolovima u mišićima grudnog koša, trbuha ili leđa). Osim što traju duže uz teže simptome, ove enteroviroze zahtijevaju strogo mirovanje i liječnički nadzor bolesnika.
>> Proljev – kada si pomoći sam, a kada potražiti liječnika?
Kako enteroviroze prati proljev i povraćanje, najveća je opasnost od gubitka tekućine i dehidracije. Zbog toga je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu, a jedan od načina je korištenje soli za rehidraciju. Uravnotežene mješavine glukoze i elektrolita ubrzavaju oporavak sluznice crijeva i skraćuju trajanje bolesti, sprečavajući dehidraciju, manjak kalija i drugih elektrolita.
Kod proljeva su od posebnog značenja probiotici, dobre bakterije crijevne mikroflore. Iako ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu floru, probiotici pomažu organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora dok se ona ne oporavi. Probiotičke se kulture nalaze u jogurtima, kefirima i drugim oblicima kiselih mliječnih proizvoda. Takav je način primjene probiotika dovoljan za zdravo crijevo sa sačuvanom normalnom crijevnom mikroflorom. Međutim, gotove pripravke probiotika, dodatke prehrani, potrebno je uzimati kod jačih poremećaja crijevne mikroflore, posebno nakon terapije antibioticima.
Ova je saznanja brojnim istraživanjima potvrdila i znanost nakon prvih spoznaja o važnosti i djelovanju probiotika, navodi mag. nutricionizma Sandra Krstev Barać. Naime, početkom 20. st. ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je svjesno uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Metchnikoff je smatrao da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine, a to je moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline.
Tragom njegovih zaključaka istraživanja su nastavili i drugi znanstvenici, a danas su najčešće korišteni probiotici različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Oni su inače normalni stanovnici crijeva čija prisutnost upućuje na zdravu floru, a krajnji produkt njihove aktivnosti je mliječna kiselina koja povećava kiselost crijevnog sadržaja i stvara nepovoljne uvjete za štetne bakterije. Najveći je broj studija u vezi zdravstvenog djelovanja probiotika rađen na akutnim proljevima, pri čemu je utvrđeno da davanje oralne rehidratacijske otopine obogaćene bakterijom iz roda Lactobacillus djeci s akutnim proljevom skraćuje vrijeme trajanja bolesti.
Kao i kod većine virusnih bolesti, za enteroviroze nema lijeka već se liječe simptomi bolesti. Najsigurnije je oružje u borbi protiv ljetnih viroza prevencija – stoga potičite redovito pranje ruku kod djece, posebno prije jela, i oboružajte se vlažnim maramica.
I nemojte zaboraviti na probiotike, saveznike dobrog imuniteta.
