S rođenjem vid nije u potpunosti razvijen. Nakon poroda vidni podražaji započinju postupni razvoj vida. Ako znamo da oči kao osjetilo primaju oko 80 % vanjskih podražaja i informacija, a ostala osjetila svega 20 %, onda možemo uvidjeti koliko je vid važan i koliko smo zakinuti ako je on slab ili ga nema.
Nakon poroda, već u rodilištu, napravi se prvi orijentacijski pregled (vanjski pregled očiju, pokretljivost očiju i reakciju zjenica na svjetlost). Pedijatar potom prati dijete i može po obiteljskoj anamnezi i eventualnim simptomima koje primijeti uputiti dijete oftalmologu. Takva djeca vrlo često imaju ozbiljne očne bolesti (prirođena mrena, glaukom, zatvorenost suzonosnih kanala, bježanje očiju) koje zahtijevaju daljnje liječenje. No ovdje ćemo se osvrnuti na zdravu djecu bez ikakvih smetnji.
>> Pobrinite se na vrijeme za vid svoje djece uz popust 10%
4 godine – vrijeme za rutinski pregled
Kada dijete navrši 4 godine, roditelj je taj koji bi trebao odvesti dijete na preventivni, rutinski pregled oftalmologu bez obzira na to što sve može izgledati u redu i ništa se osobito loše ne primjećuje kod djeteta. Međutim, refrakcijske greške su česte i one ostaju neprepoznate.
Smatra se da se 20-25 % djece rađa s nekom refrakcijskom anomalijom (dalekovidnost, astigmatizam ili kratkovidnost). U ranoj dječjoj dobi, kada je vid još u razvoju, može se puno učiniti i spriječiti slabovidnost na jednom ili oba oka. Intenzivan razvoj vida kod djece je između 3. i 7. godine. Sa 7 godina smatra se da je razvoj vida završen. Ako se greške ustanove kasnije, nažalost, tada je uspjeh liječenja znatno manji ili nemoguć.
Pitamo se koji simptomi mogu pobuditi sumnju na refrakcijske greške oka. To kod djece može biti čitav niz simptoma:
• žmirkanje, često treptanje, suzenje očiju, crvenilo očiju
• često trljanje očiju
• glavobolje
• brzo zamaranje kod čitanja
• pretjerano približavanje TV-u
• nepravilno naginjanje glave
Kako dijete pripremiti za pregled?
Djetetu treba objasniti da će mu se oči kapati i da će neko vrijeme vidjeti mutno. Treba ga naučiti kod kuće E kukice kako bi se u ordinaciji mogla odrediti vidna oštrina s velikom točnošću. Važno je da dijete zna što se od njega očekuje i da što bolje surađuje.
Prvi pregled obuhvaća:
• čitanje E kukica
• pregled pokretljivosti oka (motilitet)
• cover test (test pokrivanja)
• konvergencija
• testovi koji utvrđuju suradnju očiju i dubinski vid
• skijaskopija (širenje zjenice za objektivno utvrđivanje dioptrije)
• pregled očne pozadine
Ako se otkrije neka refrakcijska greška, djetetu će se ordinirati naočale.
Kako odabrati naočale za dijete?
Važno je odabrati okvir koji će odgovarati vrijednosti dioptrije koja je ustanovljena. Važno je da se okvir sviđa djetetu i da mu lijepo stoji na licu kako se ne bi opiralo nošenju naočala. Najvažnije je da dijete uvijek gleda kroz sredinu dioptrijske leće. Naočale mu ne smiju kliziti niz nosić, žuljati ga iza uha ili stajati labavo i ispadati u igri.
Osim naočalama, refrakcijske greške kod djece mogu se korigirati i kontaktnim lećama. Izuzetno rijetko se kontaktne leće nose prije sedme godine. Izuzetak su djeca s visokom kratkovidnošću. Kod vrlo male djece, nakon operacije kongenitalne mrene stavljamo kontaktnu leću da bi se razvio vid. Roditelj vodi brigu o leći, stavlja je i skida.
Važno je napomenuti da bi idealno bilo sistematski pregledavati vid između 3. i 4. godine, a ne pred školu. KB Sveti Duh unazad par godina u vrtićima provodi sistematske preglede i oni postaju opće prihvaćeni na nacionalnom nivou. Bitno je roditeljima osvijestiti važnost kontrole vida kod djece, kao i činjenicu da oni moraju voditi brigu o tome. Djeca su svakako najdragocjeniji dio pučanstva pred kojima stoji školovanje, izbor zanimanja i cijeli radni vijek.
Dijete i sunčane naočale
Dječje oko vrlo je osjetljivo na sunčevu svjetlost. Ovdje se ne radi samo o direktnoj sunčevoj svjetlosti već i o refleksiji koja se odvija od površine mora, kamena, pijeska i snijega naročito, pa možemo zaključiti da su djeca u takvom okruženju puno više ugrožena od odraslih.
Navedeno je naročito opasno jer se sunčeva refleksija od mora i snijega odvija pod puno blažim kutem u odnosu na oko i zraka može lagano prodrijeti sa strane ili ispod. Možemo napomenuti da na višim nadmorskim visinama imamo puno veći utjecaj UV zračenja i da se o zaštiti dječjih očiju mora ozbiljno razmisliti.
Djeca su vrlo osjetljiva i smatra se da su 3 puta više ugrožena nego odrasli jer je transmisivnost UV zračenja kod dječjih oči puno veća nego kod odraslih. UV zrake povećavaju opasnost od raznih bolesti oka u kasnijoj životnoj dobi (rana pojava mrene, makularne degeneracije…). Ugrožena su gotovo sva tkiva oka: spojnica, rožnica, leća i mrežnica.
Danas je moguće pratiti količinu UV zračenja na nekom području pa se dnevno objavljuje UV index koji se kreće u rasponu od 0 do 10. Što je veći broj, to je veća i količina UV zračenja, odnosno veća opasnost od njega. Zato je važno djecu zaštititi kvalitetnim sunčanim naočalama s UV-A i UV-B filtrima te zaštitnim šeširima i kapama. Važno je vidjeti da li dijete treba naočale za opću upotrebu ili za boravak u prirodi.
Kod djece treba posebnu pažnju obratiti i na odgovarajući model okvira koji dobro priliježe licu i koji ima bočnu zaštitu kako bi se smanjio rizik indirektnog prodora sunčevih zraka sa strane. Kako bi se dječje oči zaštitile od mogućih oštećenja, preporučuje se nošenje sunčanih naočala s antireflektivnim, polariziranim lećama koje 100 % blokiraju UV zračenje.
Zbog svega navedenog naočale treba nabavljati u provjerenim optičkim centrima po preporuci oftalmologa.
Autorica: dr. med. Tatjana Voskresensky Horvat, spec. oftalmolog, Poliklinika Ghetaldus
Poliklinika Ghetaldus
Ordinacija za dječju oftalmologiju
Zrinjevac br. 16
01/5552 723
