Unatoč bogatoj sakralnoj baštini i svetištima, samo 0,5 posto putovanja u Hrvatskoj motivirano je vjerskim razlozima. U Europi je taj postotak puno veći i iznosi oko 12 posto. S obzirom na razvijenu turističku infrastrukturu i ponudu, Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj ovog oblika turizma, koji osim duhovne ima i ekonomsku dimenziju i unosan je biznis, rečeno je na upravo završenom osmom Turističkom forumu kontinentalne Hrvatske koji se na temu „Kulturni turizam i perspektivne razvoja religijskog turizma u Hrvatskoj“, održao u Franjevačkom samostanu u Vukovaru. Ovaj spomenik nulte kategorije smješten iznad Dunava na jednom od najljepših mjesta u gradu, u potpunosti je uništen u Domovinskom ratu. Obnovom mu se vratio stari sjaj, a u tijeku je integracija njegove kulturne i povijesne baštine u turističku ponudu Vukovara. Projekt je vrijedan više od 15 milijuna kuna, a nešto više od 8 milijuna kuna osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
– Od ruševine do titule EDEN (Europske destinacije izvrsnosti) za destinaciju Vukovar – Vučedol – Ilok na temu kulturnog turizma, prošlo je samo 25 godina. Vukovar je dobar primjer kulturnog, povijesnog, vjerskog turizma koji se međusobno isprepleću – istaknula je Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije. Dodala je kako u toj županiji djeluju brojne vjerske zajednice, iznimno je bogato područje srednjovjekovnim sakralnim spomenicima i crkvama sa samostanima, tu su dva svetišta – u Ilači i Šumanovcima, a malo je poznato da je u Gunji 1969. izgrađena prva džamija u Hrvatskoj.
Profesor Zdenko Cerović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji iznio je podatak da se prihod od vjerskih događanja u Hrvatskoj procjenjuje na 805 milijuna kuna, a našu zemlju godišnje posjeti 1,7 milijuna turista čiji je dolazak motiviran vjerom. Turisti se najviše odlučuju za posjet marijanskim svetištima kojih je u Hrvatskoj dvadesetak. U prosjeku ih posjeti 1,2 milijuna hodočasnika, od toga najviše – njih 800 tisuća posjeti Majku Božju Bistričku, slijede svetišta Majke Božje na Trsatu sa 100 tisuća i Čudotvorne Gospe Sinjske s oko 70 tisuća posjeta godišnje…
Suzana Marković, predsjednica Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore i mr. sc. vlč. Tomislav Korov iz Ureda za pastoralni turizam HBK složili su se da Hrvatska još uvijek nije prepoznata kao destinacija kulturnog i vjerskog turizma te da bi trebalo izraditi Strategiju razvoja ovog oblika turizma koja podrazumijeva i akcijski plan. Predstavljen je i konkretan projekt sakralne baštine otoka Brača, a Aldin Dugonjić iz Halal centra u Zagrebu prezentirao je prednosti halala za razvoj turizma u Hrvatskoj.
Iako crkva želi odvojiti duhovnu od turističke komponente, vjerski i kulturni turizam se ne isključuju. To su potvrdili sudionici panela „Kulturni turizam vs. religijski“, koji su istaknuli značenje edukacije turističkih vodiča za ovaj oblik turizma, a za njegov razvoj važna je suradnja s lokalnim stanovništvom.
– Iznimno mi je drago što smo u Vukovaru otvorili ovu temu s obzirom na veliki interes u svijetu za vjerski turizam. Eminentni stručnjaci, predstavnici turističkih zajednica i ministarstava, komore, vjerskih zajednica, putničkih agencija i hotelskog sektora u dva dana predstavili su mogućnosti i perspektivu razvoja vjerskog turizma. Riječ je o iznimno važnoj temi koja može generirati povećanje turističkih statistika i osobito razvoj malih sredina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje još nisu prepoznate kao turističke destinacije – istaknula je Sunčana Matić iz LUX promocije, agencije koja je ove godine uz HGK – Županijsku komoru Vukovar i TZ Vukovarsko-srijemske županije suorganizator foruma.
Više informacija potraži na web stranici te Facebook stranici.
