Od najstarije povijesti ljudi su koristili med kao sladilo, a pčelinji su proizvodi od davnina zadovoljavali različite potrebe ljudi – u ishrani, liječenju i kozmetici. U prvoj sam se kolumni dotakla nekih općih činjenica o medu, a sada malo o tome za što je sve med koristan.
Svojim hranjivim svojstvima med potiče vitalne procese i jača prirodne obrambene sposobnosti našeg organizma. Uz to, med potiče apetit kod osoba koje pate od gubitka apetita jer djeluje na uspostavljanje „uzajamne" suradnje probavnog i živčanog sustava kao i na konverziju hranjivih tvari.
Med potpomaže održavanju čvrstoće kostiju i izlučivanju toksičnih tvari iz tijela. Blagotvorno djeluje na intelektualne sposobnosti jer sudjeluje u metabolizmu glukoze i fosfora. Otklanja umor, sprječava anemiju i poboljšava krvnu sliku, čemu posebno pridonose vitamini i minerali koji se nalaze u medu. Olakšava uspostavljanje normalne probavne funkcije nakon bolesti. Potom, djeluje na pravilno izlučivanje probavnih sokova, peristaltiku crijeva i pravilnu apsorpciju hranjivih tvari iz crijeva u krv.
Med sadrži tvari koje mogu zakočiti rast bakterija tj. posjeduje antibakterijska svojstva, a pokazao se djelotvoran i u borbi protiv nekih virusa
Med je jedna od najrjeđih namirnica na koju se kod ljudi razvija alergijska reakcija. Zbog prisutnosti peludi je potencijalni alergen. Ipak, istraživanja pokazuju da su alergije na med relativno rijetke u odnosu na druge alergije na hranu. Neki liječnici čak i preporučuju med u svrhu prevencije alergija na pelud kako bi organizam stalnim izlaganjem manjim koncentracijama stvorio vlastita antitijela.
Ostale dobrobiti:
– Preporučuje se konzumacija meda radi zdravlja usne šupljine, jer pokazuje preventivni učinak na nastanak karijesa.
– U gastroenterologiji preporučuje se upotreba kod bolesti koje su dovele do erozije sluznica jer pomaže u zaraštavanju rana.
– Posjeduje izraziti protuupalni učinak i uvođenjem u prehranu svakodnevno uvelike smanjujemo upalu uzrokovanu raznim upalnim čimbenicima koji nastaju u organizmu tijekom metabolizma.
– Čisti krv od toksina i pomaže kod slabokrvnosti jer stimulira produkciju hemoglobina. Poboljšava apsorpciju lijekova i čini ih djelotvornijim te štiti organizam od štetnih ostataka istih.
Važno je istaći kakav utjecaj ima med, u usporedbi s običnim šećerom na izlučivanje hormona inzulina iz gušterače. Obični se šećer sastoji od dviju molekula jednostavnih šećera: to su fruktoza i glukoza. Gotovo trenutno nakon konzumacije dolazi do ulaska tih tvari u krv.
Glukoza direktno utječe na povećanje razine glukoze u krvi, što predstavlja signal gušterači da počne lučiti inzulin. Med, koji u svom sastavu ima u najvećem dijelu fruktozu, a malo glukoze, ne može u većem opsegu pokrenuti takva zbivanja u organizmu, pa blagotvornije djeluje na održavanje ravnotežnog nivoa glukoze u krvi.
Unos velike količinu fruktoze odlazi u jetru, a ne u mišiće, i tamo se kroz jedan duži proces pretvara u glukozu. Sama jetra ima enzimski sustav koji može „preraditi” fruktozu. U jetri se fruktoza pretvara u glikogen i zato ona ne prolazi kroz jetru i ne ulazi u krvotok. Iz glikogena se može stvoriti glukoza i otpustiti u krvotok ako nivo šećera (glukoze) u krvi padne. Fruktoza aktivira enzim u jetri koji joj omogućava da apsorbira puno više glukoze nego što joj treba. Ovaj proces, pomoću koga fruktoza ulazi u jetru i otvara vrata za ulaz glukoze autori su nazvali fruktozni paradoks.Taj ulaz većih količina glukoze u jetru prevenira nagli skok nivoa glukoze u krvi.
Fruktoza praktično svojim načinom djelovanja utiče na smanjenje nivoa glukoze u krvi i može se nazvati njegovim regulatorom jer med dovodi do smanjenja nivoa glukoze u krvi, a ne do njenog povećanja, što je nedavno i dokazano,
(Izvor: Noori S. Al-Waili, Dubai Specialized Medical Center and Medical Research Laboratories, Journal of Medicinal Food, Vol. 7, No. 1, april 2004).
Pozivamo na događanja posvećena pčelinjim proizvodima:
17.11 2012. emisija o apiterapiji na radio Zaprešić (između 11 i 13 sati)
Dani pčela u Karlovcu
30.11. 2012. u 18 sati predavanje u Gradskom kazalištu Zorin dom, Domobranska 1
Gordana Hegić, apiterapeutkinja, doktorantica Agronomskog fakulteta, drži predavanje na temu Apiterapija
