Rijetko tko razmišlja o tome, no svima je znano da je koža, naš najveći organ, ujedno i naš zaštitni omotač, koji ponekad biva oštećen porezotinom prilikom nespretnog baratanja nožem u kuhinji, mikro ogrebotinom prilikom brzinske manikure ili iritantnim “papercutom”, tj. porezotinom na list papira. Upravo su najčešći putevi ulaska mikroorganizama u ljudski organizam oštećenja na koži – (postoperativne) rane, ogrebotine, posjekotine te oštećenja sluznice oka, nosa i usta. Neometan prodor štetnih mikroba može uzrokovati razne infekcije kože i sluznice, urogenitalnog trakta, a u nekim slučajevima čak i sepsu.
Stoga je, osim zdravorazumskih metoda održavanja higijene vlastitog tijela i životne okoline, potrebno obratiti pozornost na kozmetičke proizvode i kakvu ulogu u njima imaju konzervansi.
Kozmetičkim proizvodom smatra se svaki proizvod čija je namjena održavanje higijene i njege kože lica i tijela (tzv. preparativna kozmetika), kao i kose te održavanje higijene usne šupljine, kao i proizvod čija je namjena uljepšavanje lica, tijela i kose (tzv. dekorativna kozmetika).
Proizvodi koji u svom sastavu sadrže visok postotak vode su posebno osjetljivi na kvarenje, stoga im se dodaju razne kemijske supstance s ciljem sprečavanja rasta i razmnožavanja mikroorganizama, uzročnika njihovog kvarenja. Takve kemijske supstance nazivamo konzervansima.
Suprotno medijskoj pompi i zadnjim trendovima, konzervansi u kozmetici nisu nužno loša stvar. Njihova zadaća je da produlju trajnost kozmetičkog proizvoda bez promjena pozitivnih organoleptičkih osobina proizvoda (boja, miris, izgled), naročito prilikom dužeg životnog vijeka u skladištim proizvođača, distributera te na trgovačkim policama, i ono najvažnije – osigurati zdravstvenu ispravnost kozmetičkog proizvoda.
Najčešće promjene kozmetičkog proizvoda izazvane djelovanjem mikroorganizama su formiranje kolonija na samoj površini proizvoda (znaju biti raznih boja, poput plijesni na starom kruhu ili nekom zaboravljenom limunu), zatim promjena boje i mirisa proizvoda, te naposljetku promjena same teksture proizvoda.
Primarna kontaminacija kozmetičkog proizvoda rezultat je nepridržavanja smjernica dobre proizvođačke prakse prilikom proizvodnje, pa su u tom slučaju – kontaminirane sirovine, nesterilna ambalaža u proizvodnji, neadekvatna higijena pribora, opreme, samog proizvodnog pogona i zaposlenika u proizvodnji.
Sekundarna kontaminacija rezultat je prijenosa mikroorganizama u proizvod od strane potrošača. Događa se da prilikom aplikacije, potrošač nečistim rukama ili prijenosom s nečiste kože/kose potrošač “zarazi” proizvod.
Najopasnije po zdravlje potrošača su patogene vrste mikroorganizama, uzročnici raznih bolesti (Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeuriginosa, Candida albicans). K tome, mnoge vrste gljivica proizvode metaboličke produkte, tzv. mikotoksine, vrlo opasne po zdravlje čovjeka. Mikotoksine je nemoguće odstraniti iz kozmetičkog proizvoda, čak i nakon odstranjivanja vidljivih nakupina gljivica s površine proizvoda. Golim okom nevidljive stanice gljivica i mikotoksini zaostaju u proizvodu i predstavljaju opasnost po zdravlje potrošača.
Jedna od glavnih karakteristika idealnog konzervansa jest širok spektar djelovanja, što znači da djeluje na više različitih vrsta mikroorganizama (najčešće se radi o bakterijama, gljivicama, plijesnima i kvascima). U proizvodnji prirodne kozmetike prednost se daje prirodnim konzervansima poput ekstrakta sjemenki grejpa, raznim kombinacijama eteričnih ulja i drugih biljnih ekstrakata te rijetkim sintetskim ekokonzervansima poput vrlo popularnog benzilnog alkohola, koji se na tržištu nalazi u kombinaciji sa dehidrooctenom kiselinom pod trgovačkim nazivom Geogard 221 ili INCI nazivom Dehydroacetic Acid (and) Benzyl Alcohol koji se lako pročita na deklaraciji proizvoda u popisu sastojaka.
Nakon svega navedenog, može se zaključiti da je prisutnost konzervansa u kozmetičkim proizvodima sasvim opravdana. Štoviše, nužna je i potrebna, radi zaštite zdravlja potrošača, a znak je i odgovornog ponašanja proizvođača prema svojim kupcima, neovisno radi li se o prirodnoj ili konvencionalnoj kozmetici.
Autorica:
Gordana Gorinšek, mag. ing. fitomedicine
www.aromaticnikutak.hr
