Trebamo li se što više izlagati suncu ili to činiti pažljivo i ne prečesto bila je samo jedna od tema na kojoj se razgovaralo na konferenciji pod nazivom „Sunce – prijatelj ili neprijatelj“, u zagrebačkom hotelu Westin. Ovo zanimljivo događanje organizirali su Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja RH uz podršku časopisa InPharma. Program je s velikom pažnjom pratilo dvjestotinjak farmaceuta, a govorilo se o istinama i zabludama kod zaštite od sunca, hrani i dodacima prehrani koji pridonose pripremi organizma za izlaganje suncu, fotostarenju u eri anti-aginga, javnozdravstvenoj promociji fotoprotektivnog ponašanja u RH i trendovima u epidemiologiji melanoma s posebnim osvrtom na UV zračenje te ulozi ljekarnika u promicanju zaštite od sunca.
Na konferenciji su govorile prof.dr.sc Mirna Šitum, Sanja Poduje, dr.med, prim.mr.sc Ines Sjerobabski Masnec, dr.med, prim.dr.sc Nives Pustišek, doc.dr.sc Darija Vranešić Bender, Aisa Zanki Zelić, mag.pharm. Konferenciju je otvorila prof.dr.sc. Mirna Šitum te skrenula pažnju na važnost odgovornog ponašanja na suncu. U Hrvatskoj se unatrag 20 godina provode razni javnozdravstveni programi kako bi se što više osvijestila važnost fotoprotektivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja kampanja nosi ime „Sunce nije samo na plaži“ čime se želi naglasiti da je važno tijekom cijele godine adekvatno se zaštititi od sunčevih zraka. Profesorica je ujedno najavila Ljetnu školu dermatoskopije koja će se održati sljedeće godine na Visu, uz sudjelovanje eminentnih svjetskih stručnjaka dermatologa.
Jeste li znali…
– U Hrvatskoj se na 100 000 stanovnika bilježi 13 osoba s melanomima. Iako je Hrvatska još uvijek na razini prosjeka po broju oboljelih, stopa smrtnosti je čak 50 posto viša nego u drugim zemljama EU.
– Solariji, iako postoje zablude da su odlična priprema za izlaganje suncu, zapravo su karcinogeni. Ako se osoba sunčala u solariju prije svoje 35. godine, postoji veći rizik od maligne bolesti kože. Čak su zabilježene i maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročene UV lampama koje se koriste prilikom geliranja noktiju.
– Dok na kronološko starenje ne možemo utjecati, na fotostarenje možemo djelovati različitim pripravcima te dermatološkim i kirurškim zahvatima (fileri, retinoidni lijekovi, kemijski pilinzi, laserski tretmani). Fotostarenje je zapravo rezultat kumulativnog izlaganja suncu.
– Ne postoji 100 % zaštitna krema za sunce – zato je važno kožu zaštititi i odjećom i sunčanim naočalama. Zaštita pod tendom ili suncobranom nije dovoljna zbog refleksije. Na otvorenom se možemo zaštititi odjećom po mogućnosti od gušćih materijala – pamuk i sintetika bolje štite od svile i lana, tamnije boje bolje štite od svjetlijih.
– Ljudi misle ako nose šešir da ne trebaju nanositi kremu za sunčanje – pod šeširom su obično nezaštićeni nos i uške pa šešir predstavlja nedovoljnu zaštitu.
– Često ljudi griješe kad kremu za sunčanje nanose samo na madeže, a ostale dijelove kože ostavljaju nezaštićene jer čak 70% madeža se javlja na koži po prvi put.
– Još jedna od zabluda je da preplanula koža ne treba zaštitu od sunca što je potpuno pogrešno jer zapravo se radi o oštećenoj koži. Treba je samo zaštititi odgovarajućim zaštitnim faktorom.
– Za odrasle osobe za lice je potrebna 1 čajna žličica kreme, a za leđa 3 jušne žlice – u tom slučaju vrijedi postotak zaštite naznačen na pakiranjima kreme.
Najbolja formula za unutarnju pripremu organizma za izlaganje suncu je mediteranska prehrana, karotenoidi i pigmenti, esencijalna ulja, probiotici i antioksidansi. Međutim, uz primjenu svih spomenutih tvari, vrlo je bitno pridržavati se drugih mjera za zaštitu kože od štetnog sunčevog zračenja jer, ne zaboravite, Sunce nije samo na plaži!