Kad je Marija Terezija rođena 13. svibnja 1717. godine, njezin put da postane jedna od najmoćnijih osoba europske povijesti bio je sve samo ne lagan. Takozvana pragmatička sankcija osigurala je nedjeljivost habsburških zemalja i olakšala joj uspon na prijestolje kao žene, ali i dalje je bila prisiljena ratovati kako bi uspostavila svoju vladavinu.
Foto: Tara Šitum
Četrdesetogodišnja vladavina (1740. – 1780.) „punice Europe“, kako su je zvali zbog promišljenog udavanja svoje djece u vodeće europske vladarske kuće, obilježena je ratom, patnjom i netolerancijom u jednakoj mjeri kao i reformama i modernizacijom. Kad je riječ o obrazovanju, školskom sustavu, administraciji i vojsci, Marija Terezija položila je temelje moderne države. U isto vrijeme, neki su njezini moralni stavovi i izražena vjerska netolerancija prema židovskoj vjeri, bili u suprotnosti s prosvjetiteljskom misli onoga vremena.
Povodom 300. obljetnice njezina rođenja, Beč i okolica poprište su brojnih događanja koja obilježavaju život i djelo jedine žene koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Jedna od istaknutih ličnosti iz habsburške vladarske kuće doživjela je gotovo mitski status za kratko vrijeme nakon smrti 1780. godine. Stoga izložba Maria Theresa: Strategist – Mother – Reformer istražuje svijetle i tamne strane njezine vladavine, obiteljski život, politička postignuća i nasljedstvo. I zaista, u Beču vas na svakom koraku neki plakat, izložba ili manifestacija podsjeća na ovu veliku vladaricu.
Foto: Tara Šitum
Velika izložba o Mariji Tereziji održava se od 15. ožujka do 29. studenog 2017. na četiri lokacije u Beču i Donjoj Austriji. Za ovo uzbudljivo istraživanje njezina života odabrana su povijesna mjesta koja imaju usku vezu s Marijom Terezijom. Schloss Hof mjesto je gdje možete saznati sve o ambivalentnoj slici Marije Terezije kao državnice, svjetlim i tamnim stranama njezine vladavine, te vidjeti slavnu Pragmatičku sankciju, dok se izložba u Schlossu Niederweidenu fokusira na reforme Marije Terezije i modernizaciju države.
Hofmobiliendepot, kojeg je osnovala Marija Terezija, danas čuva zbirku carskog namještaja te se u okviru ove izložbe bavi temama obitelji i nasljedstva, što je prava prilika da otkrijete gdje je sve poudavala svoju brojnu djecu, a Schönbrunn, njezina omiljena rezidencija, ujedno čuva i zbirku carskih kočija te istražuje kako je Marija Terezija pomirila "muške" i "ženske" karakteristike vladanja.
Kočija © KHM, Kaiserliche Wagenburg Wien
Mi smo u Beču proveli savršen proljetni vikend koji smo posvetili obilasku grada i istraživanju života i djela Marije Terezije. Pritom smo otkrili neke zanimljive stvari, a prije nego što se vi uputite na svoju varijantu savršenog bečkog izleta i vikend posjet, vrijeme je da se ukratko upoznate s Marijom Terezijom kroz 10 zanimljivih činjenica o njezinom životu.
1. Čekaj, koliko djece?
Marija Terezija rodila je mnogo, mnogo djece koje je planski udavala u vodeće europske vladarske kuće. Terezija i njezin suprug imali su šesnaestero djece, pet sinova i jedanaest kćeri, od kojih je jedna Marija Antoaneta, buduća kraljica Francuske.
von Martin van Meytens: Obiteljski portret, 1754 © BMobV, Foto: Fritz Simak za SKB
2. Brak iz ljubavi, a ne iz koristi
Iako je bilo uobičajeno da kraljevske obitelji udaju svoje kćeri zbog političke koristi, Terezijin otac car Karlo VI zanemario je savjet svojih savjetnika i dopustio joj da se uda zbog ljubav. Odlučila se udati za vojvodu Franju Stjepana Lotarinškog kada je imala 19 godina.
3. Pragmatička sankcija ili – ne dirajte mi dinastiju
Kako bi osigurao da njegova obitelj ostane na vlasti nakon njegove smrti, car Karlo VI borio se svim silama da progura pragmatičku sankciju koja je omogućila njegovoj najstarijoj kćeri Mariji Tereziji da se uspne na prijestolje. Iako je očajnički pokušavao imati sina, vrijeme je bilo protiv njega – preminuo je kad je Marija Terezija imala 23 godine, a vlast je prešla u njezine ruke.
4. Kad je Marija Terezija postala carica, bila je žalosno nepripremljena
Iako ju je njezin otac u određenoj mjeri uključivao u političko djelovanje od mlade dobi, rano obrazovanje Marije Terezije uglavnom je bilo usredotočeno na „damski“ odgoj. Stoga ju je po usponu na prijestolje čekalo intenzivno učenje – koristila je svoj vlastiti urođeni osjećaj pravde i okružila se s pouzdanim savjetnicima, kako bi postala jedna od najuspješnijih vladara austrijskog carstva.
Alois Hans Schram: Marija Terezija u žutoj haljini, 1894 © BMobV, Foto: Tina Haller
5. Jedan od prvih izazova bio je Rat za austrijsko naslijeđe
Nakon sukcesije Marije Terezije, vladari koji su prethodno pristali na pragmatičku sankciju cara Karla VI sada su je odbili i krenuli u rat. Bavarska, Francuska i Pruska udružile su se protiv Marije Terezije s pruskim kraljem Fridrihom II na čelu. Rat je trajao osam godina (1740.-1748.), a okončan je mirovnim sporazumom u kojem se Marija Terezija morala pomiriti s gubitkom dijela teritorija u korist Pruske.
6. Smrt supruga strašno je pogodila Mariju Tereziju
Smrt Franje Stjepana 1765. godine snažno je utjecala na caricu, zbog čega je sve do svoje smrti nosila crninu. Štoviše, bila je tako pogođena njegovom srmću da je neizmjeran osjećaj tuge i gubitka počeo ostavljati traga i na njezinom fizičkom zdravlju.
7. Okrunila je sina Josipa II za suvladara
Nakon smrti supruga, Marija Terezija odlučila je okruniti svoga sina, budućeg nasljednika, kao regenta, ali je i dalje ostala snažno uključena u donošenje odluka. Majka i sin sukobljavali su se u brojim pitanjima, a jedno od njih bilo je i pitanje vjerske tolerancije. Navodno mu je kao nasljeđe ostavila opomenu kako je "bolji osrednji mir nego slavni rat"
Joseph Ducreux: Marija Terezija kao udovica, nakon 1769 © Gemäldegalerie der Akademie der Bildenden Künste, Beč
8. Preživjela je čak i velike boginje
Kad je snaha Marije Terezije, Marija Josipa od Bavarske, oboljela od velikih boginja, carica (koja je tada imala 50 godina) također je oboljela. Dok je Marija Josipa preminula, Terezija je preživjela mada je bolest ostavila traga po njezino zdravlje do kraja života.
9. Obavezno školovanje zasluga je Marije Terezije
Marija Terezija preminula je 1780. godine od, pretpostavlja se, srčanog udara. Iako je početak njezine vladavine bio obilježen poteškoćama, ostala je upamćena kao uspješna vladarica zaslužna za velike fiskalne, socijalne i obrazovne reforme, među kojima je obavezno školovanje djece od 6 do 12 godina.
10. Uvijek kraljica, nikad carica
Iako su Mariju Tereziju još za života oslovljavali kao "carica", titulu cara nikada nije nosila – njezin je suprug Franjo Stjepan, kao muškarac (jer se pragmatička sankcija nije odnosila na Sveto Rimsko Carstvo), bio okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva. Međutim, njegova je titula bilo isključivo formalna, a sva je moć i vlast počivala u rukama Marije Terezije.
Foto: Tara Šitum
