Beč je najbolji grad za život, i to već devetu godinu zaredom, rezultati su to Mercer studije koja je glavnom gradu Austrije 2018. godine ponovno donijela ovu hvalevrijednu titulu. Osim što uzima u obzir političku, socijalnu i ekonomsku klimu, obrazovanje i javni prijevoz, studija također ocjenjuje rekreativnu ponudu te uvjete okoliša, što je točka u kojoj Beč, svojim zelenilom i kvalitetom zraka, redovito briljira.
Foto: WienTourismus / Peter Rigaud
Više od polovice bečkog gradskog područja čine zelene površine – 280 carskih parkova i vrtova obogaćuju vizuru grada, a u proljeće samo u parku Volksgarten procvjeta 400 vrsta ruža. Statistički gledano, na svakog od 1,7 milijuna stanovnika Beča dolazi 120 četvornih metara zelenog prostora, što svrstava Beč u skupinu najzelenijih gradova na svijetu. Uz brojne gradske parkove, obližnja rekreacijska područja Prater, Lobau i bečka šuma pozivaju posjetitelje na šetnje, izlete i biciklističke ture.
Foto: WienTourismus / Christian Stemper
Zeleni Prater
Prater, koji je prema časopisu Focus jedan od deset najboljih gradskih parkova na svijetu, pokriva površinu od šest milijuna četvornih metara. Iako se nalazi samo tri kilometra zračne linije od Katedrale sv. Stjepana, priroda ovdje jednostavno buja i mami na odmor. Ogromni travnjaci, šume i vodene površine pružaju idealno okruženje za opuštajuću šetnju, lagani jogging, rekreaciju na biciklističkim i rolerskim stazama, ili jednostavno – piknik na travi.
Foto: WienTourismus / Karl Thomas
Glavnu arteriju zelenog Pratera čini 4,5 kilometra duga Hauptallee, široki bulevar koji spaja Praterstern i Lusthaus, okružen s 2 500 stabala. Istražite ga kroz 13 km dugu šetnju stazom City Hiking Trail 9 ili starinskom željeznicom Liliputbahn. Za nezaboravan pogled na Beč iz zraka, tu je 65 m visoki kotač podignut 1897. godine, jedan od simbola grada.
Foto: WienTourismus / Peter Rigaud
Park s najviše skulptura
Ako tražite idealno mjesto za fotografiju kao s razglednice, bečki Stadtpark pravo je mjesto – ovdje se nalazi zlatni spomenik Johanna Straußa, jedna od najfotografiranijih skulptura na svijetu, kojemu društvu čine spomenici Franza Schuberta, Franza Lehara, Hansa Makarta i mnogi drugi, što čini Stadtpark parkom s najviše skulptura.
Foto: WienTourismus / Willfried Gredler-Oxenbauer
Stadtpark je ujedno najstariji bečki javni park, otvoren 1862. godine nakon rušenja stare gradske zidine i izgradnje Ringstraße. Iako je bio slobodan za sve, sve do 1956. godine posjetitelji Stadtparka morali su platiti naknadu za korištenje stolica.
Bečka džungla
Jeste li znali da Beč ima i svoju džunglu? Dio Nacionalnog parka Donau-Auen također potpada pod glavni grad Austrije, a nosi ime Lobau ili „džungla" Beča.
Foto: WienTourismus / Popp & Hackner
Lobau se nalazi se na istoku Beča, pokriva 2,300 hektara i čini gotovo jednu trećinu cijelog područja Nacionalnog parka Donau-Auen. Jedan od šest austrijskih nacionalnih parkova postoji već 15 godina i štiti jedno od posljednjih preostalih velikih močvarnih područja u srednjoj Europi. Osim što je dom gotovo 1000 biljnih i životinjskih vrsta, za stanovnike Beča ovaj je park ujedno popularna zelena oaza i rekreacijsko područje, u kojem je čak moguće i plivati.
Carski vrtovi
Među najpoznatije bečke parkove svakako se ubraja park palače Schönbrunn, oblikovan prema zamisli supruga Marije Terezije, cara Franje I. Stjepana Lotarinškog. Otada je park popularno mjesto za rekreaciju, kao i središte kulturnog i društvenog života Bečana, koji je zajedno s palačom 1996. godine uvršten na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.
Foto: WienTourismus / Peter Rigaud
Mnogo je načina za otkrivanje parka, a najpopularnije atrakcije svakako su poznata Neptunova fontana, oranžerija i zoološki vrt. U parku se nalazi i labirint, rekonstruiran prema izvornom dizajnu iz 1720. godine, te vjerojatno najpoznatija bečka glorijeta, izgrađena 1775. godine kao središnja točka i vidikovac za vrt.
Princ Eugen Savojski odgovoran je za uređenje dvorca i vrta Belvedere. U Gornjem Belvederu od početka ožujka do kraja kolovoza cvjeta gotovo 4 000 alpskih biljnih vrsta, u jednom od najstarijih alpskih vrtova na svijetu koji je prije 200 godina osnovao nadvojvoda Ivan od Austrije.
Foto: WienTourismus / Christian Stemper
U Botaničkom vrtu – koji je utemeljila carica Marija Terezija 1754. godine na savjet svog osobnog liječnika Gerarda van Swietena – raste gotovo 12.000 biljnih vrsta sa šest kontinenata. Osim što služi kao mjesto za znanstvena istraživanja i zaštitu vrsta, također predstavlja urbano stanište za autohtone životinjske vrste i zelenu rekreacijsku oazu u srcu grada.
Arhitektura susreće prirodu
Ali u Beču se zelenilo može naći čak i na gradskim fasadama u skladu s trendom ozelenjavanja vertikalnih gradskih površina biljkama – pritom se ne radi se samo o vizualnom uljepšavanju zgrada nego i o poboljšanju kvalitete života.
Foto: WienTourismus/Lois Lammerhuber
Već je 1980-ih godina austrijski umjetnik Friedensreich Hundertwasser u Beču je stvorio komešanje svojim prirodnim dizajnom. Kao "doktor za arhitekturu", njegov je cilj bio oživjeti neugledne zgrade uvođenjem nepravilnih struktura i vegetacije, a u tome je bio i više nego uspješan, kao što danas svjedoče turističke atrakcije poput najzelenije bečke stambene zgrade Hundertwasser Haus te Kunst Haus Wien, muzej Hundertwasser. Krovovi i zidovi ovih zgrada oživljeni su zelenim stablima, grmljem i cvijećem, uz arhitektonske elemente iznenađujućih, jarkih boja.
Foto: WienTourismus / Karl Thomas
U Beču su pokrenuti mnogi projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih arhitekti se trude ukomponirati što više biljaka u koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krovove samih zgrada. Među sjajne primjere ozelenjavanja ubraja se zeleni zid Hotela Sofitel, slobodnostojeća čelična konstrukcija s 20 000 biljaka, Römische Markthalle i fasada komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpadom, od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem.
Sve to pokazuje kako Beč zaista živi i diše – zeleno!
