Koju hranu najviše bacamo i zašto većina nas ne uzima doggy bag u restoranima?

U sklopu projekta Zero Food Waste Revolucija, nakon provedenog 14-dnevnog zero food waste online izazova, osviještenim čitateljima ponuđena je anketa uz pomoć koje su mogli testirati do kuda su stigli u dnevnim i tjednim izazovima koji su pred njih stavljeni. Odali su što ih motivira, gdje se kriju zamke koje ih u ovom procesu koče te koje alate koriste da bi što manje hrane završilo u kantama za smeće.

U anketi je sudjelovalo 184 osoba; najviše njih u dobi od 36 do 49 godina (38, 2 %), pa od 25 do 35 godina (35, 4%), zatim slijedi dobna skupina od 50 do 65 godina (15,3%) pa onda oni od 18 do 24 te na kraju, sudionici skupine od 66 do 79 godina.

Najveći broj sudionika (47,6%) u izazovu smanjenja bacanja hrane već se trudi živjeti po zero food waste principima, a na sudjelovanje u izazovu motivirala ih je želja da poboljšaju svoje navike. 23,1% ispitanika motivirala je želja da smanje količinu bačene hrane, jer su svjesni da previše bacaju. 13,3% ispitanika pridružilo se izazovu iz želje da pomognu okolišu, dok je 9,8% iskreno odgovorilo da ih je motivirala nagrada koja je bila pripremljena za sudjelovanje u izazovu.

31,9% ispitanika broji tri člana u kućanstvu, 27,8% četiri člana, 21,5% dva člana, a 12,5% pet i više članova. U anketi se pokazalo da najveći broj ispitanika, čak 43,8%, tjedno za hranu izdvaja od 40 do 66 eura (300 do 500 kuna). Doista impresivno je to da 24,3% ispitanika izdvaja svaki tjedan za hranu 66 do 106 eura (500 do 800 kuna), dok 15,3% na hranu troši čak više od 106 eura (800 kuna). S druge strane, 16% ispitanika tjedno za hranu izdvaja manje od 40 eura (300 kuna).

U smeću najčešće završe povrće i pekarski proizvodi

Hrana koja najčešće završi u smeću su povrće (29,2%) i pekarski proizvodi ( 29,2 %). Na isto tako neslavnom trećem mjestu je meso, s 11,8 %. Slijede mliječni proizvodi s 9%, i tjestenina sa 7,6 %. Na pitanje što misle koji su glavni razlozi bacanja hrane, stigli su itekako zanimljivi odgovori. Najveći broj ispitanika ankete, njih 46,5%, tvrdi da hranu bacaju jer neki članovi kućanstva ne pojedu obroke do kraja. Iskreno je bilo i 39,6 % ispitanika, koji kažu da skuhaju previše hrane koja zatim završi u smeću.

Kako bi spriječili bacanje hrane u svojim kućanstvima, sudionici ankete okreću se različitim metodama. Najviše njih (70,8%) prakticira sastavljanje popisa za kupovinu kako bi izbjegli kupovinu viška namirnica. 55,6% ispitanika provjerava stanje u hladnjaku prije kupovine ili kuhanja, kako bi se iskoristili već postojeće namirnice. 54,2% ispitanika kupovini pristupa racionalno – kupuju samo ono što im je stvarno potrebno! 49,3% provjerava datume rokova trajanja namirnica, dok 47,2% ispitanika na različite načine iskorištava ostatak namirnica, s ciljem da količina bačene hrane u smeću bude što manja.

Što su mjere bile učinkovitije, manje je hrane bačeno. Podatak da je tijekom Zero Food Waste izazova čak 77,8 % ispitanika pregledom hladnjaka i smočnice bacilo manje od jednog kilograma hrane kojoj je prošao rok trajanja, govori da su na pravom putu. Jedan kilogram hrane bacilo je 14,6% ispitanih, a samo 6,9% njih bacilo je tri kilograma hrane.

Koliko je moguće uštedjeti slijedimo li zero food waste principe?

Planiranje obroka za cijeli tjedan može biti brz i jednostavan proces. 60,1% ispitanika ankete potvrdilo je da im je za ovu aktivnost trebalo tek 30 minuta. 29,4% je potrošilo sat vremena za tjedno planiranje obroka, dok je 7% njih potrošilo 90 minuta. Samo 3,5% posto sudionika ankete za ovu je aktivnost trebalo 120 minuta.

Sljedeći ovaj način djelovanja, 43% ispitanih uštedjelo je 13 eura (100 kuna). 35,9% njih u svojem je budžetu zadržalo tako 26 eura (200 kuna), dok je 10,6% uštedjelo preko 40 eura (300 i više kuna). Dobar je ovo dokaz iz prakse kako zero food waste koncept, osim što djeluje ekološki i čini uslugu planetu Zemlji, ujedno je i odličan prijatelj i našem novčaniku. Zero food waste taktike u (poput jednostavnog planiranja obroka i kupovine samo onoga što je stvarno potrebno) sjajan su način da osigurate više novca za druge stvari.

Blender – najbolji saveznik u zero food waste kuhinji

Rezultati ankete pokazali su da su sudionici izabrali blender kao najkorisniji aparat u kuhinji, sa 43% glasova. Štapni mikser i friteza na vrući zrak također su se istaknuli kao odlični pomagači s 28,9% i 13,4% glasova, dok je mikrovalna pećnica bila od velike pomoći za 10,6% ispitanika.

Usvajanje novih navika nije lako, ali kada je riječ o borbi protiv bacanja hrane, to je neophodno. 36,9% sudionika izazova najviše je imalo poteškoća s pripremom obroka unaprijed. Planiranje obroka također je bilo izazovno za 32,6% ispitanika, dok je 14,9% sudionika imalo problema s kupnjom lokalnih namirnica. Pregledavanje hladnjaka i smočnica bio je problem za 8,5% sudionika ankete.

Zero food waste izazov potaknuo je kreativnost sudionika, što se vidi po činjenici da je 41% od njih iz ostataka kruha napravilo najukusnije jelo. 27,8% se inspiriralo ostatkom mesa, dok je za 24,3% ostatak krumpira bio pokretač ideja. Čak 6,9% je u ostatku džema pronašlo inspiraciju za novo jelo. Osim toga, sudionici ankete su uveli i nove navike, poput zamrzavanja hrane. Tako je 73,6% ispitanika počelo zamrzavati karamelizirani luk, 79,2% rose vino, 65,3% grčki jogurt, te 43,1% maslac – što do sada nikad nisu radili.

Zašto nam je neugodno tražiti doggy bag u restoranima?

Kada jedemo u restoranima, često se suočavamo s problemom prekomjerne hrane. No zašto onda ne tražimo doggy bag? 57,1% ispitanika ankete kaže kako im je neugodno tražiti da im se hranu zapakira, dok 21,5% tvrdi da ne žele tražiti doggy bag jer im je ostala vrlo mala količina hrane. 13,6% ispitanika ne traži doggy bag jer ne vole hladnu hranu, a 7,9% ne voli jesti istu hranu drugi dan. Umjesto da bacamo hranu, zašto ne iskoristimo priliku da je donesemo kući i tako smanjimo potrošnju hrane?

Kupovanje hrane kod lokalnih trgovaca za 50,3% nije zaživjelo, jer im prodavaonice s takvom hranom nisu usput; za 35% njih je preskupo, dok 14,7% ispitanika vjeruje da je hrana iz supermarketa iste kvalitete.

Anketa u sklopu izazova projekta Zero Food Waste Revolucije potaknula je promjene u ponašanju i navikama čitatelja. Sudionici izazova su se zapitali: “Zamislio sam se koliko novaca zapravo gubimo bacajući hranu”, “Ovo me je natjeralo da bolje planiram svoje obroke i naučim kako da iskoristim vrijeme”, “Saznala sam nove stvari o čuvanju hrane i kako bacanje hrane utječe na okoliš”, što su samo neka od zapažanja sudionika koji su se potrudili promijeniti svoje navike u korist očuvanja okoliša i pametnog kupovanja, skladištenja i spremanja hrane te uštede kućnog budžeta.

Smanjenje bacanja hrane predstavlja ne samo moralni imperativ, već i ekonomski smislen potez. Ne samo da tako spašavamo hranu koja bi inače bila bačena, već ćemo ujedno smanjiti troškove proizvodnje hrane, smanjiti utjecaj na okoliš te poboljšati opskrbu hranom u siromašnijim zajednicama. Svi imamo odgovornost prema našoj planeti i svima koji žive na njoj da radimo na smanjenju gubitka hrane!

Ako želite saznati sve rezultate ankete, kliknite ovdje i provjerite odgovore na ostala pitanja.