Pred nama je vrijeme božićnih blagdana i prema mnogima jedno od najljepših razdoblja u godini. No, slika idiličnih obitelji, pune blagdanske trpeze, obilja i brojnih poklona ne izaziva u svima ushićenje i sreću.
Upravo suprotno, zadnjih godina, pod utjecajem pandemije i sveopće gospodarske krize te inflacije čini se kako je sve veći broj onih koji osjećaju opterećenje nametnutih emocija i običaja te je sve više onih koji osjećaju anksioznost i depresiju.
‘Holiday blues’ se pojavio još u 19. stoljeću
Koliko je ‘blagdanski blues’ česta pojava te kako ga izbjeći popričali smo s mag. psych. Sandrom Kraljevićem, direktorom i vlasnikom Mind Laba te certificiranim NLP majstorom i NLP coachom. Sandro je i autor knjige ‘Kako preživjeti u suvremenoj džungli‘, najprodavanijeg psihološkog priručnika u 2020. Također, jedan je od kreatora prve hrvatske mobilne aplikacije za mentalno zdravlje zaposlenika – NAOMI.
“Proučavajući literaturu, došao sam do podatka da je termin ‘holiday blues’ prisutan još od kraja 19. stoljeća, a potječe od melankolične glazbe crnog američkog folka, koji je svoju publiku počeo stjecati 40-ih godina prošlog stoljeća”, objašnjava naš sugovornik.
Povećana usamljenost u društvu
Na pitanje zašto se velika većina ljudi uoči blagdana osjeća usamljen(ij)e nego inače odgovara kako se pojedinci tako osjećaju zbog toga što blagdansko razdoblje za sobom nosi određenu razinu stresa.
Kraj je godine, rezimiramo naše odluke i postupke u proteklih 12 mjeseci, želimo završiti svaki projekt prije 1. siječnja kako bismo u novu godinu ušli ‘čisti’ te se uz sve to nastojimo ‘othrvati’ visokim očekivanjima koja pred nas stavlja adventsko razdoblje.
Potrebno je kupiti božićne poklone, slikati se na adventu, počastiti poslovne partnere, organizirati božićni domjenak, okititi stan i ured, ispeći božićne kolače i još puno toga – što nekim pojedincima jednostavno predstavlja preveliku razinu stresa.
“Ne bih rekao ni da je pandemija imala direktan utjecaj na ‘holiday blues’ per se, već na povećanu usamljenost u društvu generalno. Ruku na srce, ljudi su danas zahvaljujući pametnim telefonima i društvenim mrežama povezaniji no ikad, a opet i usamljeniji no ikad. Broj pravih prijateljstava i stabilnih brakova se iz godine u godinu smanjuje. Kao da više nismo toliko spremni ulagati u odnose i pristajati na kompromise kako bi ti odnosi dugoročno opstali”, kaže Kraljević.
Što trebamo učiniti ako nas ulovi ‘blagdanski blues’
U većini slučajeva možemo si ipak pomoći sami. Prvi korak je definitivno prepoznati da smo ‘upali u ralje’ ‘holiday blues-a’.
“U slučaju da je tako, potrebno je ojačati svoju socijalnu mrežu i kontakte s dragim nam ljudima. Kada osjećamo ‘holiday blues’, vrlo je lako izolirati se od drugih, čime si činimo još gore. Isto tako, ne valja ni pretjerivati s hranom i pićem na adventskim kućicama. Redovita fizička aktivnost i bavljenje sportom (čak i kada su temperature ispod nule) također pružaju brojne benefite za naše mentalno zdravlje u doba blagdana. I za kraj (možda i najvažnije), potrebno je postaviti realistična očekivanja u vrijeme blagdana (kako od drugih, tako i od nas samih). Ne trebamo odraditi sve sami, niti moramo potrošiti hrpetine novaca na poklone, hranu i dekoracije. Puno je važnije da samo budemo s voljenim nam osobama”, objašnjava psiholog Sandro Kraljević.
No, također i upozorava, da – kao i kod ostalih psihičkih smetnji – ako primijetimo da nam je svakodnevno funkcioniranje narušeno do razine da počinjemo imati probleme na radnom mjestu ili u školi, kod kuće s obitelji, u održavanju socijalnih odnosa ili u nošenju s neugodnim emocijama – u takvim slučajevima (pa tako i u slučajevima ‘holiday blues-a’) prije svega je potrebno potražiti stručnu pomoć!
Pročitaj i ovo:
