Malmö po broju stanovnika zauzima treće mjesto u Švedskoj nakon Stockholma i Göteborga. Iako se godinama oslanjao na industrijske aktivnosti, poglavito brodogradnju, zadnjih se desetljeća počeo okretati prema održivoj budućnosti i uvoditi brojne promjene koje svjedoče o porastu ekološke osviještenosti. Osim povoljnog učinka na okoliš, jedan je od ishoda ovakvih promjena i poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva koje se uključilo u proces.
Inovacija i nove tehnologije
Na mjestu nekadašnjeg propalog brodogradilišta niknule su nove poslovne zgrade, stambeni objekti i sveučilište. Ovo područje u kojem obitava oko 10000 stanovnika ima vlastite sustave za upravljanje otpadom i opskrbu energijom, a postavljeno je i 1400 kvadratnih metara solarnih ploča.
Povrh toga, uveden je ekološki prihvatljiv sustav javnog prijevoza koji je ujedno iznimno učinkovit te se autobusi koji povezuju ovaj lučki dio s centrom grada izmjenjuju svakih 5 minuta. Svi gradski autobusi kao gorivo koriste kombinaciju prirodnog plina i bioplina, a i broj automobila na bioplin je u porastu. Grad se također može podičiti brojkom od čak 470 kilometara bicikličkih staza, po čemu prednjači u cijeloj državi.
Izgradnja i obnova
Područje grada se širi te će tako obližnje naselje Hyllie s 9 tisuća novih domova i radnih mjesta postati svijetli primjer ekološki osviještenog razvoja tako što će se njegova čitava energetska opskrba temeljiti na održivim ili recikliranim izvorima energije. Iako je prioritet dan novoizgrađenim objektima, nisu zanemarena niti već postojeća područja. Tako je primjerice četvrt Augustenborg, unatoč skromnim početcima, pretvorena u atraktivno mjesto za život gdje je utjecaj na okoliš sveden na minimum.
Većina kuća na tom području bila je u stanju raspada ili znatno oštećena te su imale vanjsku izolaciju koja je stvarala probleme s vlagom, kontrolom topline i protokom zraka. Danas su obnovljene u skladu s principima energetske učinkovitosti. Mislilo se i na najmanje sitnice pa se tako potiče ugradnja drobilica otpada u kuhinje. Prehrambeni se otpad onda odlaže u spremnike i transportira za uporabu pri proizvodnji bioplina.
Grad je angažirao i pomoć lokalnog stanovništva koje se zdušno bacilo na posao, posebice u osmišljavanju novog izgleda javnih površina koje sad obiluju zelenilom s posebnim naglaskom na biljne vrste tipične za područje. Također je riješen i čest problem poplava tako što su na kuće postavljeni takozvani ‘zeleni krovovi’ koji prekrivaju površinu od čak 2100 metara kvadratnih. Voda se s njih preusmjerava prema vodenim površinama te stanovnici više ne moraju strahovati za svoje podrume tijekom kišnih dana.
Budući pothvati
Iako bi mnogi bili i više nego impresionirani dosadašnjim pomacima ovog grada kojima je podignut ekološki standard, za Malmö i njegove građane tu nije kraj: zacrtali su si ambiciozan cilj prema kojem bi se do 2030. godine čitav grad trebao prebaciti na uporabu isključivo obnovljive energije. Pri tome se uvelike planiraju osloniti na snagu vjetra i vjetrenjačama iskoristiti njen puni potencijal.
Već danas vjetroelektrana u neposrednoj blizini grada proizvodi dovoljno energije za opskrbu pozamašne brojke od čak 60 tisuća kućanstava te tako služi kao putokaz u pravom smjeru. Iako je put do cilja dalek, trud i zalaganje uloženi u očuvanje prirode pohvalan su primjer koji ovaj švedski grad vodi u svjetliju budućnost.
Pročitaj i ovo:
- Otok Samsø – primjer održivosti i obnovljive energije na danski način
- Zelene zgrade: Primjer gradnje za održiviju budućnost
- Ekologija: 10 najodrživijih gradova na svijetu prema novom istraživanju
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
