Na obnovljive izvore energije mnogi još uvijek gledaju s dozom skepse, no danski otok Samsø dokaz je njihovih mnogobrojnih prednosti. Samsø broji 4000 stanovnika raštrkanih u 22 sela. Oslanjaju se na energiju koju proizvode pomoću vjetra i biomase, i to u većoj mjeri nego što je troše. Postigli su tako impresivan uspjeh da su utabali put za druge: isti princip planira se primijeniti i u Australiji. Ovaj pristup za posvećene otočane funkcionira već 10 godina, no kako je takvo nešto moguće?
Postupan proces
Prijelaz nije bio lagan niti je došao preko noći. Otok je prije bio ovisan o električnoj energiji proizvedenoj rabeći ugljen i naftu. Promjena je počela 1998. kad je otok počeo sudjelovati u svojevrsnom eksperimentu: naime, danska je vlada htjela na praktičnom primjeru dokazati da je ispuštanje stakleničkih plinova moguće srezati za 21 %. Samsø se prijavio na natječaj te tako postao pokusni kunić predvođen lokalcem imena Søren Hermansen. Ovaj je nekadašnji uzgajivač povrća na sebe preuzeo odgovornost da rodni otok uvede u zelenu budućnost, a u tom je naumu i uspio te danas dijeli recept za uspjeh obrazujući zajednice diljem svijeta kako bi se i one uključile u zajednički cilj očuvanja okoliša. U manje od desetljeća otok je postao ugljično neutralan, tj. postigao je ravnotežu između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere.
Višak emisije ugljika, podsjetimo, jedan je od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja. Do 2000. godine na otoku je postavljeno 11 vjetrenjača koje su dovele do toga da sva 22 sela budu opskrbljena s dovoljnom količinom energije. Ipak, tu priči nije kraj: 2002. godine postavljeno je dodatnih 10 vjetrenjača čija je zadaća bila poništiti učinak štetnih emisija za koje su zaslužni automobili, autobusi, traktori i trajekti. Nadalje, osposobljeni su sustavi grijanja koji opskrbljuju tri četvrtine otočkih kućanstava grijanjem i toplom vodom. Ti sustavi kao gorivo koriste slamu iz lokalnog uzgoja, a preostala kućanstava su stare peći zamijenila solarnim pločama ili vlastitim grijačima na biomasu.
Lokalna suradnja
Međutim, ništa od ovog ne bi bilo moguće bez uključenosti lokalne zajednice. Iako je bilo ljudi koji su u početku na ideju gledali s dozom nepovjerenja, s vremenom su se svi posvetili zajedničkom cilju. Tako su, primjerice, vjetrenjače u posjedu grupe privatnih vlasnika, ulagača te lokalne uprave. Lokalno je stanovništvo pridonijelo projektu svotom koja je jednaka iznosu od gotovo 12 milijuna kuna, što je bilo dostatno za kupnju dviju vjetrenjača.
Posvećenost lokalaca nastavila je rasti te se s pohvalnim žarom uključuju u nove projekte koji su pogodovali razvoju zajednice otvaranjem novih radnih mjesta, ali i poticanjem eko-turizma. Želja za daljnjim poboljšanjima itekako je vidljiva: ovdašnje stanovništvo prednjači po broju električnih automobila po glavi na području Danske, a do 2030. planiraju se u potpunosti prestati oslanjati na fosilna goriva. Čini se da je za Samsø i njegove stanovnike samo nebo granica, a svojim će pohvalnim primjerom zasigurno nadahnuti i druge zajednice da krenu istim stopama te se okušaju u sličnim pothvatima.
Pročitaj i ovo:
- Zelene zgrade: Primjer gradnje za održiviju budućnost
- Eko-Božić: 9 trikova kako očuvati blagdanski duh, ali i okoliš
- Ljepota bez plastike: Vrijeme je da održivost postane dio vaše rutine
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
