Pametni telefon mnogima je prva stvar koju uzmu u ruke ujutro i posljednja koju odlože navečer. Koliko je ta navika raširena u Hrvatskoj, pokazuju podaci istraživačke kuće GWI: osobe u dobi od 16 do 64 godine na internetu provode prosječno šest sati i 46 minuta dnevno, koristeći mobitele, računala i tablete.
Prema podacima za 18 zemalja Europske unije obuhvaćenih usporedbom, Hrvatska je na trećem mjestu, iza Portugala i Bugarske. Nijemci i Francuzi na internetu provode sat i 24 minute manje dnevno, dok je kod Danaca ta razlika gotovo sat i 40 minuta. Hrvatski rezultat ujedno je šest minuta iznad svjetskog prosjeka. No, uz vrijeme provedeno na internetu sve se više pozornosti posvećuje i njegovim mogućim posljedicama za zdravlje očiju, osobito kod djece i mladih.
Djeca pred ekranima i do osam sati dnevno
Podaci o navikama najmlađih dodatno ističu važnost ove teme. Prema Eurobarometru iz 2026. godine, tinejdžeri u Europskoj uniji pred ekranima provode prosječno 4,5 sata dnevno radnim danom i 6,1 sat vikendom. Istraživanje EU Kids Online iz 2025., provedeno na više od 1100 učenika u 37 hrvatskih škola, pokazalo je da više od polovice djece digitalne uređaje svakodnevno ili gotovo svakodnevno koristi i tijekom noći. Gotovo 59 posto ispitanika pokušalo je smanjiti vrijeme provedeno na internetu, ali u tome nije uspjelo.
Dugotrajno gledanje na blizinu pritom se povezuje s povećanim rizikom od kratkovidnosti. Meta-analiza objavljena u časopisu The Lancet Digital Health utvrdila je povezanost između duljeg korištenja digitalnih uređaja i većeg rizika od ovog poremećaja vida. Prema analizi europskog konzorcija E3, kratkovidnost je prisutna kod gotovo polovice Europljana u dobi od 25 do 29 godina, što upućuje na izraženu učestalost među mlađim odraslim osobama.
Sve više djece treba naočale u ranijoj dobi
Da se promjene primjećuju i u svakodnevnoj praksi, potvrđuju stručnjaci iz optike Vitrum, koja već više od 30 godina pruža optičarske i optometrijske usluge: “Primjećujemo da sve više djece dolazi po prve naočale već u ranijoj dobi, najčešće zbog zamagljenog vida na daljinu, poteškoća u školi ili nakon što roditelji primijete da se približavaju ekranima.”
Dodaju da se kratkovidnost danas često javlja ranije nego prije te da se njezinoj pojavi, uz druge čimbenike, mogu pridružiti dugotrajne aktivnosti na blizinu i nedovoljno vremena provedenog na otvorenom. Kratkovidnost se često razvija postupno, zbog čega promjene vida mogu proći nezapaženo. Predmeti u daljini, poput ploče u učionici, prometnih znakova ili titlova na televizoru, postaju mutni, dok vid na blizinu može ostati jasan. Roditelji bi trebali obratiti pozornost na znakove poput škiljenja, približavanja televizoru ili mobitelu, čestog trljanja očiju i poteškoća s praćenjem sadržaja u školi. Glavobolja, umor očiju i slabija koncentracija također mogu upućivati na potrebu za provjerom vida.
Peckanje, suhoća i zamućen vid: što nam poručuju oči?
Neovisno o kratkovidnosti, dugotrajan rad pred ekranima može pridonijeti digitalnom naprezanju očiju. Tegobe se često pojačavaju tijekom višesatnog gledanja u zaslon, osobito kada se rijetko rade pauze. Ljudi se najčešće žale na umor i peckanje očiju, osjećaj suhoće, povremeno zamućen vid, glavobolju te poteškoće s prebacivanjem fokusa s ekrana na daljinu.
Tijekom dugotrajnog gledanja u ekran često se smanjuje učestalost treptanja, zbog čega suze brže isparavaju, a oči postaju suhe i nadražene. Takve tegobe nisu isto što i kratkovidnost, ali ako se često ponavljaju, vrijedi provjeriti što ih uzrokuje.
Kako zaštititi oči od svakodnevnog gledanja u ekrane?
Potpuno izbjegavanje ekrana danas je teško zamislivo, no jednostavne navike mogu pomoći u smanjenju naprezanja očiju. Najvažnije je raditi redovite pauze od gledanja na blizinu, povremeno pogledati u daljinu i svjesno češće treptati.
Preporučuje se i držanje ekrana na odgovarajućoj udaljenosti te dobro osvjetljenje prostora. Kod djece je osobito važno poticati svakodnevni boravak na otvorenom i ograničiti nepotrebno korištenje digitalnih uređaja. Ako dijete često škilji, približava se ekranu, žali se na glavobolju ili ima poteškoća s vidom na daljinu, preporučuje se pregled vida. Isto vrijedi i za odrasle koji primjećuju učestalo zamućenje vida ili druge tegobe.
Ekrani su postali neizostavan dio rada, učenja i odmora, ali način na koji ih koristimo može se mijenjati. Redovite pauze, vrijeme provedeno na otvorenom i pravodobna provjera vida jednostavne su navike kojima možemo pridonijeti zdravlju očiju u digitalnom dobu.
Pročitaj i ovo:
- Roditelji, oprez: I vaši ekrani utječu na mentalno zdravlje djece!
- Hrvatskoj djeci prijeti dijabetes tipa 2: sjede do 10 sati dnevno i ovisni su o ekranima!
- Stručnjaci upozoravaju: Ograničite djeci vrijeme provedeno pred ekranima
