Dogodi li vam se da se rješenje problema kojeg ste satima pokušavali riješiti odjednom pojavi dok ste pod tušem? Kažu da najbolje ideje dolaze pod tušem, a možda ste i vi to iskusili. Ili da se nečijeg imena kojeg se nikako niste mogli sjetiti iznenada sjetite dok šetate, vozite automobil ili sušite kosu?
Takvi trenuci nisu nužno slučajni. Prema riječima Sanam Hafeez, neuropsihologinje iz New Yorka i direktorice centra Comprehend the Mind, mozak često obavlja dio svog najboljeg kreativnog rada upravo onda kada se ne trudimo aktivno pronaći rješenje.
Mozak radi i kada ne razmišljamo aktivno
Iako se tijekom tuširanja ili šetnje može činiti da je pažnja potpuno usmjerena na rutinsku aktivnost, mozak u pozadini nastavlja obrađivati informacije.
“Rutinske aktivnosti poput tuširanja ili sušenja kose zahtijevaju vrlo malo mentalnog napora, što mozgu omogućuje da se opusti i prijeđe u kreativniji način rada“, objašnjava Hafeez. Kada osoba prestane intenzivno razmišljati o određenom problemu, um dobiva više prostora za slobodno povezivanje ideja i obradu informacija u pozadini. To ne znači da je problem nestao iz fokusa.
Upravo suprotno – mozak može nastaviti raditi na njemu i nakon što se svjesna pažnja usmjeri na nešto sasvim drugo. Znanstvenici taj proces nazivaju periodom inkubacije. Riječ je o vremenu tijekom kojeg mozak nastavlja obrađivati problem i povezivati informacije čak i kada osoba više nije izravno usmjerena na njegovo rješavanje.
Zašto se ‘aha!’ trenutak često pojavi pod tušem?
Jedan od mogućih razloga povezan je s tzv. mrežom zadanog načina rada mozga (default mode network). Kada se osoba snažno koncentrira na neki problem, intenzivna usredotočenost ponekad može dovesti do svojevrsne mentalne blokade. Rutinske aktivnosti koje ne zahtijevaju puno koncentracije, poput tuširanja, hodanja ili sušenja kose, omogućuju mozgu da se opusti i ‘odluta’.
U tom stanju mozak može povezivati informacije koje na prvi pogled nisu povezane, prisjećati se ranijih iskustava i stvarati nove mentalne poveznice.
“Ovo pomaže mozgu da obrađuje informacije, povezuje nepovezane ideje i rješava probleme u pozadini”, dodaje Hafeez. Zbog toga se rješenje može pojaviti potpuno neočekivano – baš u trenutku kada osoba više ne pokušava aktivno doći do njega.
Kako potaknuti više kreativnih ideja?
Iako se kreativni ‘aha!’ trenutak ne može jednostavno narediti, moguće je stvoriti uvjete u kojima će se lakše pojaviti. Ako se osoba satima pokušava domisliti rješenju nekog problema, nastavak forsiranja nije uvijek najbolja strategija. Umjesto toga, korisno je napraviti pauzu i prijeći na jednostavnu, poznatu aktivnost.
To može biti šetnja, pranje suđa, slaganje rublja, vrtlarenje ili tuširanje. Pritom je korisno ne posezati odmah za mobitelom ili podcastom jer dodatni sadržaj ponovno zauzima dio mentalnog prostora.
Cilj nije potpuno prestati razmišljati, nego prestati forsirati razmišljanje. Nakon razdoblja intenzivne koncentracije, malo mentalnog odmora može mozgu omogućiti da sam poveže informacije i pronađe rješenje koje tijekom svjesnog razmišljanja nije bilo očito.
Svakodnevne aktivnosti koje mogu potaknuti kreativnost
Osim tuširanja i šetnje, kreativne ideje mogu se pojaviti tijekom brojnih rutinskih aktivnosti:
• pranja suđa
• slaganja rublja
• vrtlarenja
• vožnje poznatom rutom
• pletenja ili heklanja
• bojanja i crtanja
• sušenja kose
Zato sljedeća ideja koja se pojavi pod tušem možda ipak nije samo slučajnost. Ponekad je upravo odmak od problema ono što mozgu treba kako bi napokon – spojio sve točke.
Pročitaj i ovo:
- Tuširanje: Je li bolje prati se uz pomoć spužvice, lufe ili – s rukama?
- Tuširanje toplom ili hladnom vodom? Evo što je bolje za tijelo i živčani sustav
- Jutarnje vs. večernje tuširanje – evo koja je opcija bolja
