Iza svake dijagnoze stoji priča – ponekad jednostavna, ali često složenija nego što se na prvi pogled čini. A kada je priča složena, nijedna medicinska specijalnost ne može je sagledati u potpunosti sama. Upravo je zato Poliklinika Sinteza, uz podršku generalnog sponzora Microtona, u srijedu u Wespi okupila vodeće stručnjake na konferenciji „Komunikacija među specijalnostima kao ključ za pravovremenu dijagnozu i terapiju“ kako bi odgovorili na važno pitanje: kako pacijentu omogućiti da do dijagnoze dođe brže, jasnije i uz manje prepreka?
Predavanja i paneli, tematski rasponom od apneje u snu do neurorazvojnih poremećaja, istaknuli su važnost koordinirane komunikacije stručnjaka u postavljanju pravovremene dijagnoze i provođenju adekvatnog liječenja – neovisno o složenosti slučaja.
Apneja u snu: podcijenjen poremećaj koji traži multidisciplinarnu dijagnostiku
Dr. Juraj Lukinović naglasio je koliko je apneja u snu čest, ali i podcijenjen poremećaj koji pogađa čak 10-30 % odraslih, osobito muškarce srednje i starije životne dobi te osobe s višim BMI-jem – iako je sve češće susrećemo i kod žena bez prekomjerne težine. Dr. Lukinović upozorio je kako prestanci disanja tijekom noći ozbiljno utječu na srce, krvni tlak, energiju i svakodnevno funkcioniranje. Upravo zato je multidisciplinaran pristup – od ORL i pulmologa do endokrinologa i psihologa – ključan za pravovremenu dijagnozu i učinkovito liječenje.
Vrtoglavica pod povećalom: kako multidisciplinarni pristup sprječava pogrešne dijagnoze
Dr. Snežana Vorona podsjetila je da se iza iste tegobe – vrtoglavice – mogu skrivati potpuno različiti uzroci: od benignih „kristalića“ koji se rješavaju jednostavnim manevrom do neuroloških i psiholoških stanja koja zahtijevaju detaljnu obradu. Istaknula je da pravi dijagnostički put počinje kvalitetnom anamnezom i suradnjom stručnjaka koji zajedno procjenjuju pacijentovo stanje. Takav multidisciplinarni pristup omogućuje prepoznavanje ključnog problema, smanjuje rizik od pogrešne dijagnoze i osigurava pravodobnu terapiju.
Neurofeedback i biofeedback: vrijedna dopuna ORL i kardiološkoj terapiji
Neurofeedback i biofeedback sve se češće primjenjuju kod ORL i kardioloških pacijenata kao bihevioralne metode koje pomažu regulirati autonomni živčani sustav, istaknula je Jasenka Broz Frajtag, mag. spec. Kroz ciljane treninge pacijenti mogu poboljšati kognitivne funkcije, emocionalnu stabilnost i razinu opuštenosti. Ove metode ne zamjenjuju standardnu terapiju, već je nadopunjuju i značajno podižu kvalitetu života.
ORL panel: multidisciplinarni pristup kao temelj rane dijagnostike i rehabilitacije
Na ORL panelu, koji je moderirao prof. dr. sc. Mislava Gjurića, dr. Juraj Lukinović pojasnio je da se apneja kod djece često pogrešno pripisuje začepljenom nosu, sekretu ili trećem krajnku, iako isti simptomi mogu upućivati na pravi poremećaj disanja u snu. Uz povećan BMI i neuromišićnu hipotoniju, apneja zahtijeva jednako detaljnu dijagnostiku kao i kod odraslih, a liječenje – od CPAP-a do kirurških metoda poput laserske remodelacije nepca ili „pillar“ implanta – ovisi o dobroj procjeni.
Jasenka Broz Frajtag istaknula je primjenu neurofeedbacka kod parcijalnih pareza, dok je dr. Snežana Vorona naglasila važnost multidisciplinarnog pristupa u razlikovanju benignih perifernih vrtoglavica od neuroloških i vaskularnih uzroka. U dječjoj populaciji, zahvaljujući ranom screeningu sluha oštećenja centra za ravnotežu – i njihove potencijalne posljedice – mogu se otkriti već u rodilištu, što omogućuje pravodobnu rehabilitaciju.
Prevencija bi trebala započeti već u vrtiću: kardiološki panel o izazovima koji određuju zdravlje budućih generacija
Na kardiološkom panelu, koji je moderirao Ognjen Bagatin, MBA, dr. Matej Katavić istaknuo je koliko suradnja ORL stručnjaka i neuropedijatara pomaže u razlikovanju vrtoglavica, presinkopa i sinkopa u dječjoj populaciji, pri čemu su ozbiljna stanja poput opstruktivne apneje ili fibrilacije atrija kod djece rijetka, ali zahtijevaju preciznu i brzu dijagnostiku. Dr. sc. Vanja Hulak-Karlak naglasila je da se u odraslih opstruktivna apneja često povezuje s fibrilacijom atrija te da bi se u praksi trebala što ranije prepoznavati uz pomoć poligrafije i pregleda ORL specijalista, kao što je standard u mnogim stranim centrima.
Panel je posebno otvorio temu pretilosti kao rastućeg javnozdravstvenog problema u djece i odraslih. Oba su kardiologa naglasila važnost ranih preventivnih programa od vrtićke dobi, uključivanja cijele obitelji u promjene životnih navika te potrebu za jačanjem zdravstvene pismenosti i redovite tjelesne aktivnosti. Kako su zaključili, bez ozbiljne prevencije – od edukacije do regulacije prehrambenih navika i boljih školskih programa – teško je očekivati dugoročno poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja populacije.
„Dva para očiju vide bolje nego jedan“: zašto povezivanje stručnjaka donosi brže i preciznije dijagnoze
Na multidisciplinarnom panelu stručnjaci su naglasili koliko je timski pristup ključan u skrbi za djecu s neurorazvojnim teškoćama. Mr. sc. Goran Kuzmac istaknuo je da se bez suradnje neuropedijatra, neurofizijatra, fizioterapeuta, edukacijskih rehabilitatora, senzoričkih terapeuta, logopeda, psihologa i subspecijalista poput kardiologa i gastroenterologa – napredak jednostavno ne može postići. Prepreke u suradnji, dodao je, najčešće nisu stručne nego organizacijske: intenzivna, kontinuirana komunikacija ključna je za kvalitetan i brz put djeteta kroz sustav.
Prim. dr. sc. Borut Marn podsjetio je da su se složeniji slučajevi nekada rješavali zajedničkim „okruglim stolovima“, gdje su svi stručnjaci sjedili zajedno, raspravljali i kreirali plan skrbi – model koji i danas smatra idealnim. Melita Jajčinović, prof. edu. reh., naglasila je važnost edukacijskih rehabilitatora u timu i potrebu za jasnim, opsežnim nalazima koji roditeljima daju realna očekivanja i konkretne smjernice. Danijela Dobrić, mag. physioth., istaknula je da „dva para očiju uvijek vide bolje nego jedan“ te da povezivanje manjih timova u širu mrežu stručnjaka omogućuje precizniju procjenu i kvalitetniju terapiju. Panel je zaključio da jasno definirane uloge i zbližena komunikacija među specijalnostima značajno ubrzavaju dijagnostiku i osiguravaju bolje ishode za djecu.
Ova je konferencija jasno pokazala da se suvremena medicina ne može oslanjati na izolirane specijalnosti. Kada različiti stručnjaci sustavno razmjenjuju informacije, dijagnostika je brža, terapija preciznija, a ishodi za pacijente značajno bolji. Upravo je zato multidisciplinarnost standard kojem se mora težiti.
Pročitaj i ovo:
- Prim. dr. sc. Zlatko Sabol: “Kirurgija i suvremene terapije prekretnica su u liječenju epilepsije”
- Dr. sc. Vanja Hulak-Karlak: “Kada je riječ o srčanim problemima, ove simptome ne smijete ignorirati”
- Operacija štitnjače bez straha: Dr. Juraj Lukinović objašnjava što očekivati i kako se pripremiti
