Stres je nešto što većina osjeti u nekom trenutku tijekom dana. Bez obzira na to je li uzrokovan sve kraćim rokovima, preopterećenim inboxom ili žongliranjem s previše obaveza, stres je sveprisutna pojava u našim svakodnevicama – s kojom se moramo naučiti nositi. Ako ga zanemarimo, može imati ozbiljne posljedice za sve sustave u tijelu, uključujući i živčani sustav.
Užurbani život pretjerano stimulira naš živčani sustav
“Naša užurbana svakodnevica znači da svakodnevno pretjerano stimuliramo svoj živčani sustav”, kaže Holly Warren, stručnjakinja za energiju tijela. Nervoza, problemi sa spavanjem i redovite glavobolje samo su neki od čestih znakova da stres utječe na vaš živčani sustav. No postoje i drugi, manje uobičajeni znakovi na koje treba pripaziti. Ovo je pet znakova na koje morate odreagirati, a donosimo i tri savjeta kako da se vratite na pravi put.
1/ Znojite se više nego inače
Povišene razine stresa pokreću način borbe ili bijega tijela, što je odgovor na stres kojim upravlja autonomni živčani sustav. Kada se uključi, oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina. Osim što uzrokuje ubrzan rad srca i tjelesnu temperaturu, potiče osjetljive apokrine žlijezde da reagiraju otpuštanjem viška znoja kako bi ohladile tijelo i održale ravnotežu razine tekućine.
Ako je vaše tijelo u kroničnom stanju stresa – bez obzira na uzrok – ove žlijezde postaju zbunjene i nastavljaju prekomjerno proizvoditi znoj. Iako je uobičajeno osjetiti znoj na pazuhu, liniji kose i genitalijama, može se osjetiti i po cijelom tijelu.
2/ Vrlo ste emotivno osjetljivi
Očitujući se i na emocionalni i na fizički način, neregulirani živčani sustav može poremetiti vaš odgovor na vanjske podražaje. Preopterećeni živčani sustav može povećati vašu osjetljivost; od lakog reagiranja na buku, dodir, svjetlo do osjećaja dubokog utjecaja tuđe energije ili raspoloženja. Dodajte tome svakodnevne izazove koji su dio normalnog dana, i nije ni čudo da se osjećate iscrpljeno.
Prema istraživanjima, današnje se generacije suočavaju s više od 70 % svakodnevnih izazova za razliku od naših baka i djedova. Stalna potražnja, uz izvore usporedbe i mogućnosti kojima se izlažemo (kao što su društveni mediji, ciljani oglasi, e-pošta i aplikacije za slanje poruka) previše nas stimuliraju. To stvara više misaonih ciklusa nego što je naš mozak u stanju obraditi (evolucija tehnologije daleko nadmašuje razvoj našeg mozga) i stvara nelagodu u našem tijelu koja nas obično drži u načinu borbe ili bijega i nesposobnosti da se vratimo u ravnotežu!
3/ Osjećate bol u zubima ili čeljusti
Neobjašnjiva bol bilo gdje u tijelu znak je da je simpatički živčani sustav (dio autonomnog živčanog sustava) našeg tijela kontinuirano aktiviran, ali uporna bol u čeljusti ili zubima za mnoge je prvi očiti znak da nešto nije u redu. Bilo da se radi o oštroj boli u zubima, osjećaju uzdignutih izbočina na unutarnjoj strani obraza ili problemima s poravnanjem čeljusti, zbog čega često možemo škripati zubima tijekom sna – sve je to uzrokovano stresom.
4/ Često imate problema s crijevima
Loše zdravlje crijeva, probave i promjene u apetitu često su izravna posljedica nereguliranog živčanog sustava. Zahvaljujući osovini mozak-crijeva – sustavu povezivanja koji se proteže između gastrointestinalnog trakta i središnjeg živčanog sustava – zdravlje jednog ima izravan utjecaj na zdravlje drugog i obrnuto. Ako nije sve u redu u živčanim stanicama, imat ćete problema s crijevima.
5/ Vaše prehrambene navike su se promijenile
Stres uzrokuje gubitak zdravih prehrambenih navika. Primjerice, spavanje je ključno za nekoliko funkcija mozga, uključujući način na koji živčane stanice međusobno komuniciraju. Ako kronični stres uzrokuje poremećene obrasce spavanja, ometa ovu komunikaciju. Prema jednoj studiji, dovoljna je jedna noć isprekidanog sna da utječe na vaš frontalni režanj, područje mozga koje kontrolira donošenje složenih odluka kao što su zdrave prehrambene navike. Nedostatak sna također smanjuje sposobnost mozga da učinkovito signalizira tijelu, uzrokujući poremećaj hormona gladi, grelina i leptina, koji reguliraju želju i sitost.
Kada je naš živčani sustav preopterećen, gubimo vezu uma i tijela i uvelike smo u modusu preživljavanja. Doista je uobičajeno imati nedostatak samopouzdanja, osjećati se nemoćno i bez kontrole, a teško je zadržati dosljedno snažan način razmišljanja.
Kako vratiti svoj živčani sustav na pravi put…
1/ Postavite granice
Reći ne stvarima koje vam ne služe, crpe vam energiju i utječu na vaše fizičko zdravlje vitalan je prvi korak. Bilo da se radi o vremenu daleko od ekrana ili o odbijanju stvari koje vam ne donose ispunjenje ili sreću, granice će vam pružiti stvarno dobar način da se ponovno povežete sa samim sobom i ponovno uravnotežite svoje tijelo.
2/ Dajte prednost opuštanju
Omogućite dovoljno vremena za opuštanje prije spavanja (barem sat vremena) jer to daje priliku da se odvojite od dana, da smirite um i pripremite se za san. Opuštanje u kupki može imati veliki utjecaj na resetiranje živčanog sustava. Vaša koža oslobađa endorfine kao odgovor na umirujuću toplu vodu. To će vam pomoći da otjerate tjeskobu i preplavit će vaše tijelo hormonima za dobro raspoloženje.
Ako vrijeme i proračun dopuštaju, ciljani tretman za uklanjanje stresa ili uspavljivanje može biti moćan alat u vašem arsenalu dobrobit. Preporučuju se redovita masaža tijela ili refleksologija jer mogu potaknuti duboko opuštanje pokrećući parasimpatički živčani sustav i vraćajući tijelo u prirodno stanje oporavka. Svakako uključite i šetnje prirodom, jogu ili bilo koju aktivnost svjesnosti.
3/ Eksperimentirajte sa strategijama
Živac vagus odgovoran je za regulaciju parasimpatičkog živčanog sustava, sustava koji je suprotan simpatičkom živčanom sustavu koji preuzima fazu ‘odmora i probave’. Jedan od načina za pokretanje parasimpatičkog živčanog sustava jest stimulacija upravo tog živca, što možete učiniti brzo i jednostavno pjevanjem, pjevušenjem, pa čak i grgljanjem (ili bilo čime što potiče fizičku reverberaciju vaših glasnih žica). Kada učinite jednu od ovih stvari, šalje signale za usporavanje otkucaja srca, produbljivanje disanja i uspostavljanje ravnoteže krvotoka, te vas učinkovito opušta.
Svjesno fokusiranje na disanje još je jedna dobra opcija. Dijafragmalno disanje – tako da svaki put širite trbuh, još je jedan način izravne stimulacije ovog živca. Konačno, ako ste za nešto intenzivnije, pokušajte s nekom terapijom hladnom vodom, kao što je plivanje ili uranjanje u hladnu vodu. Iako vaše tijelo u početku prelazi u način rada kao odgovor na stres – kako se prilagođava niskoj temperaturi, vaša parasimpatička aktivnost se povećava, dok simpatička aktivnost opada.
Pročitaj i ovo:
- Sve bolesti počinju u crijevima: Ovo probiotičko vlakno rješava najčešće probleme probavnog sustava kod odraslih i djece
- Meditacija vizualizacije – za sve one koji ne mogu ‘srediti’ misli
- Dr. Meri Bura: Jedi na miru, živi na miru, pa ćeš i spavati na miru
