Danas se na kardiovaskularne bolesti gleda kao na pravu epidemiju budući da su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti odgovorne za čak 30% sveukupne smrtnosti, a u Hrvatskoj su ti podaci još i više zabrinjavajući. Naime, prema statističkim podacima Zavoda za javno zdravstvo, svaki drugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Kao najčešći uzrok smrti, a time i vodeća bolest kardiovaskularnog sustava, izdvaja se ishemijska bolest srca. Zbog smanjenog protoka krvi kroz krvne žile srca, najčešće zbog ateroskleroze, dolazi do smanjene opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima što dovodi do oštećenja srčanog mišića i funkcije srca. S obzirom na simptome, ishemijska bolest srca dijeli se na anginu pektoris, nestabilnu anginu te infarkt miokarda.
Faktori rizika koji upozoravaju na veću mogućnost razvoja srčanih bolesti su muški spol, dob iznad 45 godina, povijest srčanih oboljenja u obitelji, dijabetes, povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi, pušenje, pretilost i nedostatak fizičke aktivnosti. Međutim, dok se spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju u nepromjenjive faktore rizika, na druge je moguće preventivno djelovati.
Simptomi bolesti kardiovaskularnih bolesti uključuju bol, nedostatak daha, umor, osjećaj sporog, brzog ili nepravilnog rada srca (palpitacije) te glavobolju i nesvjesticu. Ipak, niti jedan simptom sam za sebe nedvojbeno ne ukazuje na bolest srca – tako bol u prsima ne mora značiti srčanu bolest već bolest dišnog ili probavnog sustava.
>> Pročitaj ovo: "Koji je vaš idealan broj otkucaja srca?"
Bolovi
Bolovi različitog tipa i intenziteta mogu upućivati na probleme sa srcem. Ako srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi, nedostatak kisika i prevelika prisutnost otpadnih produkata mogu izazvati bol nalik na grčeve i osjećaj pritiska u području prsnog koša. Jačina boli i time izazvana nelagoda razlikuju se od osobe do osobe, s tim da neke osobe s nedostatnom opskrbom krvi uopće ne osjećaju bolove, što je stanje poznato pod imenom tiha ili nijema ishemija.
Stiskanje i bol u mišića prilikom fizičkog napora znak je da je dotok krvi u ostale mišiće nedovoljan. Ozljeda ili upala perikarda, opne koja obavija srce, manifestira se bolovima koji se pogoršavaju kod ležanja, a popuštaju kod sjedenja i naginjanja naprijed. Pritom udisanje ili izdisanje može pojačati ili smanjiti bolove ako je uz upalu perikarda prisutan i pleuritis, upala opne koja obavija pluća.
Čest simptom bolesti srca je zaduha ili dispneja. Nastaje kao posljedica zadržavanja tekućine u zračnim prostorima pluća, što nazivamo plućna kongestija ili edem pluća. Zbog nakupljanja vode u plućima, taj je proces sličan utapanju. U početku se zaduha javlja samo kod bavljenja tjelesnom aktivnosti, a kako se zatajenje srca pogoršava, osjećaj nedostatka zraka javlja se pri sve manjoj aktivnosti dok se konačno ne pojavi i u stanju mirovanja. Uglavnom se javlja pri ležanju, kad se tekućina razlije po plućima, a do olakšanja dolazi smještanjem u sjedeći položaj kad se zbog gravitacije tekućina nakuplja u bazi pluća.
Zaduha nije rezervirana samo za bolesti srca već se javlja kod plućnih bolesti, bolesti dišnih mišića ili bolesti živčanog sustava povezanih s disanjem. Međutim, bilo koji poremećaj koji narušava ravnotežu između opskrbljivanja i potrebe za kisikom, kao što je smanjena sposobnost prijenosa kisika kod anemije ili pretjerano aktivne štitne žlijezde, može uzrokovati osjećaj nedostatka daha.
Umor
Smanjena sposobnost srca da opskrbljuje mišiće krvlju prilikom tjelesnih napora uzrokuje osjećaj slabosti i umora. Simptomi su obično jedva primjetni pa ljudi za to okrivljuju godine i kompenziraju osjećaj umora postupnim smanjenjem aktivnosti.
Palpitacije
Iako ljudi obično ne doživljavaju rad srca, neka stanja, kao što su fizički napor ili dramatični emocionalni doživljaji, primoravaju čak i zdrave osobe da obrate pažnju na otkucaje srca. Tada se mogu osjetiti snažni, brzi ili nepravilni otkucaji, a jesu li palpitacije znak bolesti ovisi o nekoliko faktora – kada se javljaju, jesu li počele naglo ili polagano, kakva je frekvencija srčanog ritma itd. Ako se palpitacije javljaju u kombinaciji sa zaduhom, umorom i bolovima u prsima, moguće je da se radi o simptomima poremećaja srčanog ritma ili ozbiljne bolesti.
Nesvjestice
Nedovoljan protok krvi zbog poremećaja rada srčanog mišića može uzrokovati malaksalost ili nesvjesticu. Osim problema sa srcem, nesvjestica se može javiti i kod bolesti mozga ili leđne moždine, a ne mora uvijek imati ozbiljan povod. Nesvjesticu izaziva neaktivnost mišića nogu koji moraju biti aktivni kako bi se krv vratila u srce, a mogu je uzrokovati i snažne emocije ili bolovi koji aktiviraju dio živčanog sustava. Liječnik mora razlikovati nesvjesticu prouzročenu srčanim bolestima od one uzrokovane epilepsijom, pri čemu je poremećaj rada mozga uzrok gubitka svijesti.
