Medicina i farmacija

Ovisnost- isto nasljeđe, različit odabir

Brat mi je ovisnik, zašto ja nisam?

Ovisnost- isto nasljeđe, različit odabir

Često se kaže da krv nije voda. Time se objašnjavaju sličnosti između članova obitelji i ističe važnost nasljeđa. S druge strane, postoji arhetipska priča o dva brata i njihovim različitim odabirima - jedan brat je uvijek dobar, a drugi je posrnuo u ljudskom iskustvu. Religija tu razliku tumači borbom dobra i zla, a znanost odgovore traži u genima. 

 
Ovisnost- isto nasljeđe, različit odabirNajnovije istraživanje provedeno na sveučilištu Cambridge posebno je zanimljivo jer ukazuje na povezanost gena i slobodne volje. Britanski znanstvenici snimali su mozgove 50 ovisnika o kokainu te njihove braće ili sestara bez povijesti kroničnog korištenja droge ili alkohola. Rezultati su pokazali da braća i sestre dijele istu abnormalnost u području mozga povezanom s kontroliranjem ponašanja, zbog koje im je otežana samokontrola.  "Već se dugo znalo da ovisnikom ne postaje svaka osoba koja uzima droge i da osobe koje su izložene većem riziku tipično pate od manjka samokontrole", izjavila je voditeljica istraživanja Karen Ersche.
 
Znanstvenici su već u ranijim istraživanjima uočili promjene na mozgu ovisnika, no nisu bili sigurni jesu li one posljedica ovisnosti o drogama ili su postojale i ranije. Ovo istraživanje ukazuje na to da je sklonost ovisnosti nasljedna, ali i da ono što je zapisano u genima nije jedino što odlučuje o našoj budućnosti. Izazovi života su brojni i naš pristup zaista mijenja sve.
 
Prema istraživanju nedavno objavljenom u medicinskom časopisu Lancet  u svijetu je trenutno oko 200 milijuna ovisnika o drogama.Kada bismo mogli otkriti što neke članove obitelji ovisnika čini otpornima, možda bismo mogli spriječiti razvoj ovisnosti. Osim sa ovisnošću o drogama i alkoholu, problem samokontrole povezan je i s drugim vrstama ponašanja, poput prejedanja.
 
Ovakav tip skeniranja mozga u budućnosti bi se mogao usavršiti i uspješno koristiti za traženje novih terapija za problem samokontrole.
 
 
Izvor: National Institutes of Health (NIH)
 
 
 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.